Na azijskim su burzama u petak cijene dionica oštro pale, kao i na Wall Streetu dan prije, jer se ulagači plaše da će američki Fed i druge velike središnje banke u svijetu morati povećati kamatne stope agresivnije nego što se očekivalo kako bi suzbile inflaciju.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 2,3 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks porastao 0,8 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Australiji, Šangaju i Hong Kongu potonule između 1,2 i 3,4 posto.

Oštar pad indeksa posljedica je strahovanja ulagača da bi agresivno zaoštravanje monetarne politike američke i drugih najvećih središnjih banaka u svijetu moglo usporiti ionako usporen rast globalnog gospodarstva.

Tako azijska tržišta prate jučerašnji pad Wall Streeta, pri čemu je Dow Jones skliznuo 3,12 posto, dok je S&P 500 potonuo 3,56, a Nasdaq indeks 4,99 posto.

Pad Dow Jonesa za više od 1.000 bodova njegov je najveći dnevni gubitak još od listopada 2020. godine. Nasdaq je, pak, zabilježio najveći dnevni postotni pad od lipnja 2020. i završio na najnižoj razini od kraja te godine.

Tako su burzovni indeksi izgubili sve dobitke od srijede, kada su snažno porasli jer su, činilo se, uklonjene neke neizvjesnosti s tržišta, nakon što je američka središnja banka povećala kamatne stope za 0,50 postotnih bodova, u skladu s očekivanjima.

Predsjednik Feda Jerome Powell kazao je u srijedu da će se i na idućim sjednicama razmatrati povećanje kamata za 0,50 postotnih bodova kako bi se suzbila inflacija, koja se kreće na najvišim razinama u 40 godina, ali da se povećanje od 0,75 postotnih bodova ne razmatra.

Kazao je i da je američko gospodarstvo dovoljno snažno da bi izdržalo strožu monetarnu politiku te da očekuje ′mekano ili mekanije′ prizemljenje gospodarstva.

I dok se u srijedu činilo da su njegove poruke pale na plodno tlo, pa su cijene dionica snažno porasle, u četvrtak je uslijedila oštra korekcija u kojoj su burzovni indeksi izgubili sve te dobitke, pa i više.

David Rubenstein, suosnivač Carlyle Group, kaže da su se ulagači ′vratili u realnost′ u vezi prepreka na tržištu i u gospodarstvu, uključujući rat u Ukrajini i visoku inflaciju.

„Mi očekujemo povećanje kamata za po 0,50 postotnih bodova i na iduće dvije sjednice Feda. Smatram da zaoštravanje monetarne politike neće biti toliko da bi usporilo rast gospodarstva, no i dalje nam predstoje gospodarski izazovi u SAD-u", kaže Rubenstein.

Ulagače, naime, zabrinjavaju monetarna politika Feda, miješani poslovni rezultati tehnoloških divova, rat u Ukrajini, usporavanje kineskog gospodarstva zbog novoga vala širenja koronavirusa i usporavanje rasta američkog gospodarstva, koje je u prvom tromjesečju neočekivano palo na kvartalnoj razini.

U fokusu ulagača danas će biti izvješće o zapošljavanju u SAD-u, koje će pokazati u kakvoj je ′formi′ najveće svjetsko gospodarstvo.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je u travnju broj zaposlenih porastao za 390.000, nešto sporije nego mjesec dana prije, a da bi stopa nezaposlenosti mogla pasti s 3,6 na 3,5 posto.

Dolar blizu najviših razina u 20 godina

A na valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta porasla, pa se primaknula najvišim razinama u posljednjih 20 godina.

Očekuje se, naime, da će Fed znatno brže i više zaoštriti monetarnu politiku nego druge najveće središnje banke u svijetu.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 103,75 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 102,48 bodova.

Stoga je na putu dobitaka peti tjedan zaredom.

Jutros je tečaj dolara prema japanskoj valuti skočio s jučerašnjih 129,05 na 130,75 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0530 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0615 dolara.

Cijene nafte i dalje rastu

Cijene su nafte, pak, blago porasle treći dan zaredom, nakon što je Europska komisija predložila nove sankcije protiv Rusije, koje uključuju zabranu uvoza sirove nafte iz Rusije u roku od šest mjeseci i naftnih prerađevina do kraja ove godine.

Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,13 posto, na 111,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,14 posto, na 108,40 dolara.