Na većini azijskih burzi cijene su dionica u utorak porasle, pa tako prate jučerašnji rast Wall Streeta, jer se ulagači nadaju novim poticajnim mjerama u američkom gospodarstvu, dok su napetosti između SAD-a i Kine u drugom planu.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,8 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,1 posto, a blago su pale i cijene dionica u Australiji. U Hong Kongu, Šangaju i Južnoj Koreji porasle su, pak, između 0,5 i 1,2 posto.

Azijske ulagače ohrabrio je jučerašnji rast burzovnih indeksa na Wall Streetu, čime su nadoknadili prošlotjedne gubitke.

U fokusu tržišta su rasprave u američkom Kongresu o novom paketu pomoći gospodarstvu vrijednom 1.000 milijardi dolara, s obzirom da neke od sadašnjih izvanrednih mjera za pomoć nezaposlenima ističu krajem mjeseca.

Ulagači se nadaju da će demokrati i republikanci ovoga tjedna usuglasiti nove poticajne mjere.

No, mnogi se plaše da će nove poticajne mjere biti nedovoljne, s obzirom da se predlaže smanjenje pomoći nezaposlenima sa 600 na 200 dolara, što bi moglo predstavljati veliki udarac na prihode kućanstava i njihovu potrošačku snagu.

Ulagači su zabrinuti tim više što će 30 milijuna nezaposlenih Amerikanaca teško uskoro naći posao zbog stalnog rasta broja novozaraženih od koronavirusa u SAD-u, zbog čega neke savezne države usporavaju proces ponovnog pokretanja gospodarskih aktivnosti.

Stoga bi oporavak najvećeg svjetskog gospodarstva mogao biti sporiji nego što su se ulagači nadali.

„Postoji zabrinutost da će gospodarski oporavak biti spor zbog nemogućnosti da se zaustavi širenje zaraze i zbog malog poticajnog paketa koji možda neće biti dovoljan da se zaustavi ova strašna kriza", kaže Kristina Hooper, direktorica u tvrtki Invesco.

Jutros su najviše porasle cijene dionica u tehnološkom sektoru jer je ulagače ohrabrio jučerašnji rast cijena Applea, Amazon.coma, Facebooka i Alphabeta.

Cijene dionica tih divova porasle su jer se ulagači nadaju da će ovoga tjedna objaviti bolje kvartalne poslovne rezultate nego što to analitičari očekuju.

Zbog toga su tenzije između SAD-a i Kine, koje su krajem prošloga tjedna pritisnule tržišta, trenutno u drugom planu.

Dolar najslabiji u dvije godine

A na valutnim je tržištima dolar oslabio jer se očekuje da će čelnici američke središnje banke Feda s ovotjedne sjednice poručiti da će nastaviti voditi popustljivu monetarnu politiku i da će poduzeti i dodatne mjere za poticanje gospodarstva ako to bude potrebno.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 93,85 bodova, blizu najniže razine u dvije godine, dok je jučer u ovo doba iznosio 94,10 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 105,75 na 105,55 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla na 1,1735 dolara, blizu najviše razine u dvije godine, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1693 dolara.

Cijene su nafte, pak, jutros pale, nakon jučerašnjeg rasta. Na londonskom je tržištu cijena barela skliznula 0,1 posto, na 43,40 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,24 posto, na 41,50 dolara.

Rekordna cijena zlata

A zbog nesigurnosti na financijskim tržištima, u posljednjih tjedan dana cijena zlata skočila je za 130 dolara. Rano jutros dosegnula je 1.980 dolara po unci, novu najvišu razinu u povijesti, no kasnije je skliznula na 1.947 dolara.

Cijene zlata rastu zbog dosad nezabilježenih monetarnih poticajnih mjera središnjih banaka u svijetu kako bi se globalno gospodarstvo izvuklo iz recesije. No, masovno tiskanje novca moglo bi, plaše se ulagači, razbuditi inflaciju.