Na azijskim burzama u srijedu su cijene dionica pale drugi dan zaredom jer su cijene nafte ponovno pod pritiskom nakon poruke da najveći svjetski proizvođači ne kane uskoro smanjiti proizvodnju.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,8 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Šangaju, Hong Kongu i Australiji pale između 0,1 i 1,9 posto.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na gubitku 1,1 posto.

Pad cijena dionica drugi dan zaredom ponajviše je posljedica pada cijena nafte, nakon što je jučer Saudijska Arabija poručila da dogovor najvećih svjetskih proizvođača o zamrzavanju proizvodnje na razinama od siječnja ne treba smatrati uvodom u smanjenje proizvodnje.

Nakon te poruke, jučer su cijene ′crnog zlata′ potonule više od 5 posto, a njihovo klizanje nastavljeno je i jutros.

Na londonskom je tržištu cijena barela skliznula daljnjih 1 posto, na 32,94 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,8 posto, na 31,29 dolara.

Zbog niskih cijena nafte pod pritiskom su i banke koje su značajnije izležene naftnom sektoru, s obzirom da gotovo trećini američkih proizvođača nafte iz škriljca prijeti bankrot, pokazala je studija Deloittea.

Jučer je JPMorgan priopćio kako je povećao rezerve zbog mogućih gubitaka na kreditima energetskom sektoru za 500 milijuna dolara, ili više od 60 posto postojećih rezervi. Cijena dionice najveće američke banke po aktivi potonula je više od 4 posto.

Na Wall Streetu je financijski sektor ionako najveći gubitnik u ovoj godini zbog niskih kamata i usporavanja rasta svjetskog gospodarstva.

Zajedno s cijenama nafte, jutros su pale i cijene drugih sirovina, pa je osim energetskog, pod velikim pritiskom i rudarski sektor.

A zbog nesigurnosti na tržištima dionica, ulagači traže utočište za svoj kapital u investicijama koje se smatraju sigurnije u nesigurna vremena.

Zahvaljujući tome, jutros je cijena zlata porasla na 1.227 dolara, krenuvši prema 1.262 dolara, najvišoj razini u godinu dana, dosegnutoj prije dva tjedna.

A na valutnim su tržištima ojačali japanski jen i švicarski franak, koji se također smatraju sigurnijim utočištem u nesigurna vremena.

Tečaj dolara skliznuo je jutros na 111,70 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 112,40 jena.

No, u odnosu na europsku valutu, dolar je ojačao, pa je cijena eura skliznula na 1,1005 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1035 dolara.

U jednom trenutku zaronila je i ispod 1,10 dolara jer su ulagači zabrinuti za gospodarstvo eurozone, nakon što je jučer objavljeno da je indeks poslovne klime u Njemačkoj pao najviše od kolapsa investicijske banke Lehman Brothers 2008. godine.

Euro je ionako posljednjih dana pod pritiskom jer se ulagači plaše posljedica mogućeg izlaska Britanije iz Europske unije, o čemu će građani te zemlje odlučivati na referendumu u lipnju.

Osim jena, jutros je ojačao i švicarski franak. Među ostalim, zbog toga što je jučer švicarska središnja banka poručila da neće moći ′beskrajno′ popuštati monetarnu politiku.