Ulagači bi putem dokapitalizacije stekli barem 30 posto vlasničkog udjela, no većinsko vlasništvo ostalo bi državi.

Skoro dvije godine nakon neuspjelog pokušaja privatizacije državna Hrvatska poštanska banka kreće u dokapitalizaciju, koja će joj uvelike promijeniti vlasničku strukturu. Prema neslužbenim informacijama, interes za ulazak u vlasničku strukturu HPB-a, potvrđeno nam je iz više izvora, pokazuju Agrokor, fondovi za gospodarsku suradnju Nexus i Prosperus te mirovinski fondovi.

Odluku o pokretanju postupka dokapitalizacije HPB-a donijela je krajem prošlog tjedna Glavna skupština banke, a prethodila joj je slična odluka Vlade iz lipnja, u kojoj je utvrđeno da će se banka dokapitalizirati s 550 milijuna kuna. Prije toga Banski su se dvori oko HPB-a konzultirali s Europskom komisijom, iz koje je Zagrebu jasno poručeno da u dokapitalizaciji mora sudjelovati i privatni kapital, a ne samo država.

Naime, od privatnih se ulagača očekuje da u dokapitalizaciji HPB-a sudjeluju s najmanje 30 posto. U protivnom Bruxelles bi dokapitalizaciju smatrao državnom potporom.

Otpis gubitaka

Sukladno odlukama Glavne skupštine, temeljni kapital banke smanjuje se s dosadašnjih 1.218,754.900 na 664,775.400 kuna, dok se nominalna vrijednost dionice HPB-a smanjuje s 1100 na 600 kuna. Razlog smanjenja temeljnog kapitala je gubitak koji je HPB ostvario u prošloj godini, a koji je iznosio 630,5 milijuna kuna. Taj je gubitak, kako su objasnili u HPB-u, uglavnom rezultat poslovanja banke do 2009. godine, kada su mnogi u HPB-u gledali ′državni bankomat′. Za pokrivanje gubitaka banke usmjerit će se nešto više od 195 milijuna kuna, dok se ostatak iznosa za koji je smanjen temeljni kapital od oko 358 milijuna kuna prenosi u rezerve banke.

Ulaganje u dva kruga

Tu dolazi drugi korak, a to je izdavanje novih dionica. Izdat će se, odlučila je Glavna skupština, najviše 916.666 novih dionica, od kojih će nominalna vrijednost svake iznositi 600 kuna. Upis novih dionica provest će se javnom ponudom, i to u dva kruga. Pravo na upis u prvom krugu imaju privatni ulagači, dok je u drugom krugu predviđeno sudjelovanje države. Nove će se dionice ponuditi u rasponu cijene od 600 do 1100 kuna, a njihovu će konačnu cijenu odrediti Uprava uz suglasnost Nadzornog odbora.

U prvom bi krugu trebalo biti uplaćeno najmanje oko 165 milijuna kuna, dok bi nakon završetka drugog kruga privatni ulagači trebali imati najmanje 30 posto novih dionica. Naši sugovornici bliski Vladi uvjereni su da će ovaj pokušaj ulaska privatnog kapitala u HPB biti uspješan. Banka, ističu, sada posluje puno bolje nego ranije, a prvo je ovogodišnje polugodište zaključila s neto dobiti od 82,3 milijuna kuna. K tome, za razliku od dijela drugih banaka u Hrvatskoj, HPB nema problem kredita u švicarcima.

HPB je sada bitno drukčija priča nego prije - zaključuje jedan naš izvor. S druge strane, kod potencijalnih ulagača uglavnom se može čuti kako još nisu donijeli konačnu odluku o sudjelovanju u dokapitalizaciji. Nju, kažu, moraju donijeti do početka sljedećeg tjedna, što znači da još imaju vremena za vaganje.

Neki od potencijalnih ulagača u ovom trenutku pokazuju više, drugi manje interesa. Cijena je dosta velika, posebno ako se uzme u obzir da postoji politički rizik, jer država ostaje većinski vlasnik, a svi znamo kako ona gospodari svojim tvrtkama - kaže nam jedan sugovornik iz redova potencijalnih ulagača.

Problem i propisi

Izostanak euforije, ističe dio potencijalnih ulagača s kojima smo razgovarali, posljedica je i propisa koje država donosi u bankarskom sektoru, a koji se negativno odražavaju na poslovanje banaka. Unatoč tome, neki u ulaganju u HPB vide priliku.

Još nismo odlučili, ali ako krenemo u dokapitalizaciju, onda bismo bili jedan od značajnijih ulagača u HPB - poručuje jedan naš sugovornik iz kruga izglednih kupaca vlasničkog udjela u HPB-u.