Ovoga se tjedna na svjetskim financijskim tržištima očekuje vrlo nestabilno trgovanje zbog referenduma o izlasku Britanije iz Europske unije jer bi ′Brexit′ znatno utjecao na tržišta i mnoge zemlje u svijetu, no Hrvatska bi, smatraju analitičari, vjerojatno ostala pošteđena većih negativnih posljedica.

Mnoge zemlje u svijetu, posebice članice EU-a, pažljivo prate sva zbivanja uoči referenduma u Britaniji 23. lipnja i procjenjuju kako bi na njih utjecao mogući izlazak Britanije, drugog po veličini gospodarstva EU-a, iz tog bloka.

Najveći utjecaj mogle bi osjetiti one zemlje koje imaju najrazvijenije trgovinske i financijske veze s Britanijom, ponajviše članice EU-a, ali i sama Britanija.

"U slučaju izlaska Britanije iz EU-a najintenzivnije posljedice imalo bi ponajprije britansko gospodarstvo jer gotovo polovinu izvoza plasira na tržište EU-a", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke.

Stoga je, kaže, ključno pitanje kakav bi trgovinski status ubuduće ta zemlja imala s EU-om.

U slučaju ′Brexita′, Britanija i EU mogle bi postići trgovinski dogovor kakav Unija sada ima, primjerice, s Norveškom, Švicarskom ili Turskom, a svaki od tih ugovora ima određene prednosti i nedostatke. To bi, pak, značilo da ′Brexit′ ne bi znatnije naštetio europskim gospodarstvima.

"No, ako se za primjerom Britanije povedu i druge zemlje EU-a, a vidimo da neke već krše norme i standarde Unije, to bi moglo ugroziti cijelu ideju zajedničke Europe", kaže Šantić.

Važnim ističe i to što je London europsko financijsko središte.

"Izlaskom Britanije iz EU-a dio financijskih institucija preselio bi sjedište u druge europske gradove, a i priljev stranih investicija u Britaniju bio bi smanjen jer više ne bi bila dio Unije, pa bi investicije vjerojatno bile usmjerene u neke druge europske zemlje", kaže Šantić.

Ojačali bi euroskeptici

Što se političke scene tiče, ′Brexit′ bi mogao utjecati dvojako. Euroskeptici u drugim članicama bili bi ohrabreni da i oni traže redefiniranje svojih odnosa s EU-om i referendum o članstvu.

"EU skeptici u zemljama, kao što su Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska, shvatili bi izlazak Britanije kao podršku njihovim uvjerenjima. S druge strane, EU bi mogla biti prisiljena na usporavanje procesa daljnje integracije i širenja", navode analitičari Erste Group u analizi posljedica ′Brexita′ na zemlje središnje i istočne Europe.

Na gospodarskom planu ′Brexit′ bi najnegativnije utjecao na zemlje iz te regije koje najviše izvoze u Britaniju, a to su Poljska i Turska, kojima izvoz u tu zemlju čini oko 6,5 posto ukupnog izvoza.

Slijedi Češka, čiji udjel izvoza u Britaniju čini 5,2 posto ukupnog izvoza, dok za sve zemlje središnje i istočne Europe taj udjel prosječno iznosi 4,4 posto.

Usporedbe radi, Njemačka 8 posto svog ukupnog izvoza plasira u Britaniju.

"Negativan utjecaj ′Brexita′ na te zemlje mogao bi doći s dvije strane. Prvo, kratkoročno bi se mogle pojaviti trgovinske barijere dok se ne uspostave novi odnosi. Drugo, moguće slabljenje britanskog gospodarstva dovelo bi do slabljenja potražnje u toj zemlji za uvoznim proizvodima", navode analitičari Erstea.

Skromni hrvatsko-britanski ekonomski odnosi

Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) navode, pak, kako su hrvatsko-britanski ekonomski odnosi u proteklih 10 godina ostali skromni, posebice u terminima vanjskotrgovinske razmjene i izravnih stranih investicija.

Tako navode da podaci ukazuju na nizak obujam trgovanja Hrvatske s Britanijom, pa je od 2010. do 2015. godine prosječni udio te zemlje u ukupnom hrvatskom izvozu i uvozu oscilirao oko razina od 1,7 i 1,2 posto.

"Hrvatska je također imala vrlo prigušen dotok izravnih stranih investicija iz Britanije, ispod 100 milijuna eura godišnje u razdoblju od 1993. do 2014.", navode analitičari RBA.

No, ističu i da je lani British American Tobacco (BAT) za 505 milijuna eura kupio TDR.

"Kako je to jednokratna transakcija, ne vidimo značajni izravni utjecaj na hrvatsko gospodarstvo u slučaju da se realizira ′Brexit′. Međutim, tijekom iduće tri godine BAT planira investirati dodatnih 30 milijuna eura u nastojanju da poveća proizvodni kapacitet, stoga bi sekundarni utjecaj moglo biti manje investicija u budućnosti", procjenjuju analitičari RBA.

U analizi ističu i pozitivne trendove u turističkim odnosima, s obzirom da je u protekle četiri godine broj dolazaka i noćenja turista iz Britanije u Hrvatskoj rastao po dvoznamenkastim stopama.

"U vezi toga, vidimo ograničene kratkoročne rizike od ′Brexit′ scenarija. Čak i u slučaju pada tečaja funte prema euru, ne očekujemo znatnije promjene u potrošnji britanskih turista, koji su među gostima s visokom kupovnom moći", kažu u RBA.

U RBA ne očekuju niti kratkoročne rizike za kunu u slučaju ′Brexita′, a i kunska izloženost samog gospodarstva također je ograničena, s obzirom na niski udjel duga i depozita.

"Stoga eventualne negativne implikacije mogu proizaći iz slabosti šireg europskog gospodarstva, što bi ugrozilo nejak oporavak u Hrvatskoj, te ukupan rizik od prodajnog pritiska na financijskim tržištima", navode analitičari RBA.

No, ističu da bi Hrvatska mogla biti iznadprosječno pogođena u slučaju rasprodaja na tržištima euroobveznica, s obzirom na postojeće fundamentalne i političke neizvjesnosti.

"Zajedno s povišenim troškovima zaduživanja zbog političkih neizvjesnosti, to bi moglo imati negativni utjecaj na javni dug i nužnu fiskalnu konsolidaciju", zaključuju analitičari RBA.

Financijska tržišta kratkoročno nestabilna

Ni Zdeslav Šantić ne očekuje da bi ′Brexit′ mogao imati neki poseban učinak na Hrvatsku.

Međutim, što se tiče financijskih tržišta, ističe da se u kratkom roku očekuje povećana nestabilnost, dok ne bude poznat rezultat referenduma. Očekuje prije svega pritiske na tečaj funte.

"Ukoliko to bude izolirani slučaj, ′Brexit′ se ne bi trebao značajnije odraziti na tržišta EU-a", ocjenjuje Šantić.

Zasad ne očekuje ni veće posljedice eventualnog ′Brexita′ za Hrvatsku na financijskim tržištima, no dugoročnije....

"Britanski izlazak izazvao bi nestabilnost na tržištima, no Hrvatska ne bi bila direktno ugrožena jer su na financijskom tržištu i dalje dominantne uloge središnjih banaka. No, ako dođe do zabrinutosti da bi druge zemlje mogle slijediti primjer Britanije, onda će to sigurno rezultirati otežanim uvjetima na tim tržištima. Naravno, tu Hrvatska, s obzirom na visoku premiju rizika i visoke potrebe za refinanciranjem, ostaje izložena ili kakvim ′blic′ rizicima koji mogu poremetiti sadašnje stanje ili eventualnoj promjeni politike središnjih banaka", ocjenjuje Šantić.