SNB je na današnjoj redovnoj sjednici potvrdio ekspanzivnu monetarnu politiku čiji je cilj stabilizacija kretanja cijena i potpora gospodarskoj aktivnosti. Među ključnim elementima takve politike su negativne kamatne stope kojima se poslovne banke primorava da plaćaju središnjoj banci za čuvanje depozita, a koju je SNB zadržao na minus 0,75 posto.

Iz SNB-a, između ostalog, poručuju da negativne kamatne stope i spremnost na intervenciju po potrebi na deviznim tržištima ostaju ključni kako bi se privlačnost ulaganja u švicarski franak održavala niskom i time ublažio pritisak na švicarsku valutu.

Od promjena u dosadašnjoj politici, iz SNB-a su izvijestili kako od danas uvode vlastitu stopu, kojom će zamijeniti ciljani raspon za tromjesečni Libor, te koja će od sada biti referentna točka kod donošenja odluka u monetarnoj politici.

Ta stopa trenutno iznosi minus 0,75 posto i trenutno odgovara stopi na depozite po viđenju koju SNB zaračunava poslovnim bankama za držanje novca kod središnje banke.

"Razlog za uvođenje SNB-ove stope je što budućnost Libora nije sigurna", navodi se u priopćenju SNB-a.

S obzirom na to da SNB u svojim prognozama koristi trogodišnji vremenski okvir, a britanska uprava za nadzor financijskih tržišta (FCA) samo će jamčiti da se Libor održi do kraja 2021., središnja banka bila je prisiljena nešto poduzeti.

Libor je globalna referentna kamatna stopa koja utječe na 500 tisuća milijardi dolara vrijedne financijske ugovore, od hipoteka do kredita kompanijama, ali je diskreditiran nakon što su brojne banke optužene u 2012. od strane britanskih i američkih regulatora da su njime manipulirale.

Regulatori i tržišta imaju poteškoća u razvoju zamjene za Libor, podsjeća AFP.