U miraz HPB-u donijela je oko 40.000 novih klijenata na šibenskom području, od čega je oko 3000 tvrtki, te gotovo 1,5 milijardu kuna depozita štediša. HPB-ova aktiva premašila je 23 milijarde kuna čime ta državna banka preskočila Addiko (čak i bez akvizicija) na šestoj poziciji na tržištu s udjelom od 5,5 posto.

Na pripajanju, kojim je kormilario Mato Filipović na poziciji predsjednika Uprave, radilo je stotinjak ljudi. U procesu je zatvoreno 11 poslovnica, a broj zaposlenih smanjen za 60-ak dok su ostali prebačeni u sustav HPB-a.

Dio je to strategije jačanja regije oko Šibenika u kojem je otvoren regionalni centar i dislociran dio poslovanja tamošnje županije. Fokus centra, kojeg bi u banci voljeli vidjeti "budućim generatorom rasta i razvoja regije" bit će turizam, poljoprivreda, izvoz i trgovina.

"Cjelokupno pripajanje izvršeno je bez ekscesa, a do danas su u kontakt centrima imali tek 20-ak poziva bez ijednog prigovora", nije skrivao zadovoljstvo Filipović koji se nakon odrađenog posla u Šibeniku vraća u zagrebačku centralu na poziciju direktora sektora građanstva u HPB-u. Sa sređenom Jadranskom "u džepu" nameće se pitanje jesu li u planu nove akvizicije, poput državnog gubitaša Croatia banke koji je prošlu godinu završio s 24 milijuna kuna minusa .

"To je pitanje prvenstveno za vlasnika. Mi smo pokazali da možemo akvizirati drugu banku, možemo spojiti čak i veću od nas", rekao je prvi čovjek HPB-a Tomislav Vuić.

Jadranska banka završila je u sanaciji zbog 742 milijuna kuna nagomilanih gubitka, a bila je prva banka sanirana po europskim pravilima ′bail-ina′ (u kojima je dio neosigurane štednje pretvoren u kapital, a štediše ostali bez novca).

Sanacija Jadranske banke po procjenama je stajala oko 560 milijuna kuna. Nakon što je očišćena država je stavila na prodaju tražeći inicijalno 50 milijuna kuna, no interes je pokazao jedino HPB koji ju je na koncu platio oko 12 milijuna i odmah dokapitalizirao sa 110 milijuna kuna.