Tvrtka Tehnix iz Donjeg Kraljevca od migrantskog će vala koji je pogodio Europu zaraditi čak šest milijuna eura (oko 46 milijuna kuna). Toliko, naime, iznosi vrijednost kontejnera za stanovanje za koje su primili - i ugovorili - narudžbe iz inozemstva. I dok je migrantski val kamen spoticanja vlasti europskih država te izaziva podijeljene reakcije u javnosti, za dio poduzetnika on se pokazao vrlo profitabilnim.

Partneri samo naručuju

Pritom ne mislimo na "lešinare", i krijumčare ljudi - a prema podacima UN-ova Ureda za droge i kriminal oni godišnje zarade oko 150 milijuna dolara (više od milijardu kuna) - već na tvrtke koje su u taj posao ušle kako bi popunile logističke potrebe i tako stvorile "imigrantsku industriju".

Tvrtka Tehnix, koja broji 320 zaposlenih u Donjem Kraljevcu, dok ih je s kooperantima više od 500, već se 25 godina bavi ekologijom, odnosno tehnologijom za gospodarenje komunalnim otpadom i pročišćavanje otpadnih voda te proizvodnjom stambenih kontejnera, samo je nastavila suradnju s partnerima iz Njemačke, Austrije, Švicarske i Luksemburga, no u tim su se državama okolnosti lani promijenile. Otkad se razbuktala kriza, narudžbe partnera iz tih država za kontejnere za stanovanje porasle više od 50 posto, kaže direktor tvrtke Đuro Horvat. Sada je, zbog priljeva izbjeglica, potražnja kontejnera u EU eksplodirala, dodaje.

- Prije krize proizvodili smo kontejnere u vrijednosti oko 5 milijuna eura (oko 38 milijuna kuna), dok ih sada imamo ugovoreno za oko 11 milijuna eura (oko 84 milijuna kuna) - ističe. Migranti su tako podigli narudžbe za 6 milijuna eura (46 milijuna kuna), a rast bi se mogao nastaviti i nakon izbjegličke krize jer su kontejnerska naselja jeftina rješenja. Za usporedbu, ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić na početku mandata iznio je podatak da je na zbrinjavanje migranata u Hrvatskoj do tada potrošeno 145 milijuna kuna.

Privatnici jeftiniji od države

I dok je novac odlazio iz hrvatske državne blagajne, u Mađarskoj se u nju slijeva. Biznis proizvodnje žilet-žice pokrenula je država, a proizvodnja se odvija u radionici kaznionice u mjestu Márianosztra na sjeveru Mađarske. Finska kompanija MONI uskočila je u procijep koji ne iskorištavaju klasične banke, koje odbijaju migrante, i na svojoj digitalnoj platformi za plaćanje u manje od mjesec dana u Finskoj "upisala" više od tri tisuća korisnika. U Njemačkoj je posao smještanja imigranata velikim dijelom prepušten privatnicima jer su jeftiniji od države. Engleska kompanija European Homecare brine se za oko 15 tisuća imigranata i danas je jedan od glavnih igrača u "imigrantskoj industriji". Uz njih, centre u Njemačkoj i Austriji vodi i švicarska tvrtka ORS Service koja još je prije vrhunca krize godišnje zarađivala 99 milijuna dolara (više od 690 milijuna kuna). Ulazak privatnika u posao s migrantima izaziva diskusije i kritike, no iz tvrtke European Homecare se ne ispričavaju. Njihov glasnogovornik kaže: - Da, mi zarađujemo novac. A to je koncept koji neki smatraju prljavim.