I dok je u prvih devet mjeseci ove godine banka poslovala s gubitkom, u istom lanjskom razdoblju zabilježila je neto dobit od 141 milijun kuna.

Ipak, gubitak te banke smanjen je u odnosu na prvu polovinu ove godine, kada je iznosio 64,5 milijuna kuna.

U financijskom izvješću za prvih devet mjeseci objavljenom u utorak, iz HPB-a napominju da bi bez "efekta Agrokora", dobit banke nakon poreza na kraju devetomjesečnog razdoblja iznosila najmanje 150 milijuna kuna.

Krajem rujna HPB je prema Agrokoru i povezanim društvima imao ispravaka vrijednosti od 193,5 milijuna kuna. Pokrivenost bilančne i izvanbilančne izloženosti prema grupi Agrokor tako sada iznosi 45,1 posto.

Ipak, ističe se u izvješću, "ojačani regulatorni kapital kroz zadržavanje dobiti 2016. godine, kao i umanjenje izloženosti rizicima, anulirali su efekt neto gubitka na adekvatnost kapitala, pa je stopa adekvatnosti kapitala, prema preliminarim izračunima, oko 17,5 posto".

Operativna dobit HPB-a u razdoblju od početka ove godine do kraja rujna iznosi 276,3 milijuna kuna, a u izvješću se navodi kako je do njenog smanjenja na međugodišnjoj osnovi došlo zbog izostanka značajnih jednokratnih stavki kakvi su zabilježni u 2016., poput 33,5 milijuna kuna dobitka od prodaje dionica VISA Europe.

Bez jednokratnih efekta, ističu iz HPB-a, operativna bi dobit bila viša na godišnjoj razini 6 posto.

Fokus banke u prvih devet mjeseci ove godine na njeno temeljno poslovanje, navodi se u izvješću, rezultiralo je povećanjem akvizicije i aktivnosti klijenata i rastu volumena kreditno-depozitnih poslova, uslijed čega je i neto kamatni prihod porastao za 6 posto, na 399,3 milijuna kuna, ali i poboljšanju neto prihoda od naknada, za 3,6 posto, na 147 milijuna kuna.

Zbog drugih trendova, dodaje se, krediti komintentima su povećani za 3,3 posto, pri čemu su u porastu i krediti stanovništvu, za 5,5 posto, i nefinancijskim pravnim osobama, za 2 posto.

U strukturi novoodobrenih kredita u sektoru stanovništva dominiraju stambeni krediti, koji su porasli za 200 milijuna kuna ili 13,9 posto, a u segmentu gospodarstva oni za investicije, čiji rast iznosi 124 milijuna kuna ili 11,1 posto. Primljeni depoziti istodobno su rasli znatno blaže, za 0,9 posto, što u HPB-u pripisuju nužnosti ograničavanja bilančne svote tijekom većeg dijela godine uslijed kapitalnih ograničenja.