Radi se o vrlo kompliciranoj priči, ali i o krupnom financijskom iznosu kojeg država sada treba zakrpati od čak 76 milijuna kuna. Toliki iznos je sa zateznim kamatama dosegnuo stari dug po kreditu koji je tvrtka uzela od Jugobanke još koncem 1980.-tih. Prema neslužbenim informacijama, nakon prekida platnog prometa s tadašnjom Jugoslavijom, preostalo je za podmirenje, preračunato u današnje kune, Brodosplit je imao još oko osam milijuna. U međuvremenu je Hrvatska donijela zakonski okvir za način vođenja likvidacije poslovanja glavnih filijala Jugobanke, njih tri. Država je preuzela obveze i potraživanja beogradske banke, a odnose s njezinom "centralom" potom riješila kroz proces sukcesije imovine bivše SFRJ. Poslove likvidatora filijala za državu je dobilo odraditi nekoliko banaka, a u konkretnom slučaju filijale u Splitu odabrana je bila Zagrebačka banka.

Rješenje slučaja Jugobankinih potraživanja od Brodosplita, a slično je bilo i kod drugih brodograditelja, država je dogovorila provesti kroz sanacijski postupak 2000., prenošenjem duga na Državnu agenciju za osiguranje depozita i sanaciju banaka (DAB), koja potom dug pretvara u dionice. Taj dio vladine odluke je i proveden, a DAB-ove dionice Brodosplita kasnije su, kroz privatizacijski postupak, prodane Debeljaku.

Međutim, Zagrebačka banka potraživanja Jugobanke, pokazalo se, nije postupila po vladinoj odluci i isknjižila potraživanje, te je godinama kasnije pokrenula sudski postupak i tražila naplatu duga od splitskog škvera. Banka je, kako se čuje, pravdala da je zakonski obvezna pokrenuti takav postupak. Odluko Trgovačkog suda u Splitu i potom Visokog trgovačkog suda u Zagrebu, Brodosplit već duže od pola godine u svakom trenutku može biti ovršen. Sigurnost da se to ipak neće dogoditi brodogradilištu zasad daje činjenica što u trenutku privatizacije prije šest godina taj dug nije bio evidentiran u knjigama, niti vidljiv iz bilance, pa novom vlasniku ostaje mogućnost aktiviranja zaštitnog mehanizma iz kupoprodajnog ugovora, odnosno pokretanja prisilne naplate iz državnog proračuna.

Raspetljavanje ovog klupka, kako doznajemo, potaknulo je uljučivanje županijskog državnog odvjetništva u Splitu, a rješenje su, kažu u svim uključenim institucijama, zajednički tražili uz DORH i resorna ministarstva državne imovine, financija i gospodarstva, kao i HNB. Budući da nakon provedene privatizacije država u Brodosplitu više nema udjela, točnije posjeduje samo jednu dionicu od ukupno izdanih gotovo 9 milijuna dionica, pa se konačno izlazno rješenje traži kroz mogućnost namirenja raspoloživim vlasničkim udjelima iz CERP-ovog portfelja. Čime bi se eventualno moglo nadomjestiti Brodosplitove dionice, još se razmatra.

"Zbog vrlo osjetljive situacije oko rješavanja ovog predmeta, nismo u mogućnosti izlaziti s detaljima iz razloga što tijela državne uprave već nekoliko mjeseci poduzimaju napore oko usuglašavanja otvorenih pitanja. Sve daljnje potrebne aktivnosti su u pripremi i u što kraćem roku očekujemo okončanje svih procesa", odgovorili su na upit Poslovnog dnevnika iz Ministarstva gospodarstva.

Osim napetog iščekivanja ishoda za Brodosplit, ovaj slučaj otvara i pitanje konačnog izvješća odabranih banaka o svim vođenim postupcima likvidacija Jugobankinih filijala u Hrvatskoj, kao i iznosom kojim se kroz njih država u proteklih 25 godina naplatila.