Nemojte napadati privatni mirovinski sustav, nego ga usavršite, jer ako ga nacionalizirate, ostat ćete bez najbolje i jedine provedene reforme u Hrvatskoj", poruka je Joséa Pinera na Investicijskom forumu u organizaciji Centra za obnovu kulture.

Pinera je prije 35 godina bio zadužen za mirovinsku reformu u Čileu te je bio jedan od vođa neoliberalne ekonomske reforme tijekom Pinochetove diktature. Smatra da ne treba pretjerano naglasak davati na to da je trenutačno 70% ulaganja hrvatskih mirovinskih fondova u ′junk′ obveznicama, jer se te obveznice mogu lako oporaviti.Dinko Novoselec iz AZ OMF-a objasnio je da je 70% udjela u državnim obveznicama kombinacija dvaju čimbenika."Prvi je regulacija, odnosno nedovoljna zakonska mogućnost da ulažemo izvan zemlje. Donedavno smo izvan granice mogli ulagati tek 20%. Drugi je razlog što u Hrvatskoj nema alternative kvalitetnog ulaganja, osim državnih obveznica. Ali smo bez obzira na najveće usmjerenje ulaganja u državne obveznice u 12 godina ostvarili prosječni prinos od 6%", rekao je Novoselec.

Priznao je da nam nedostaje privatnih ulaganja, da se očekuje investiranje u infrastrukturu, no zabrinjava ih fiskalna održivost.Uspoređujući čileanski i hrvatski model mirovinskog sustava, Dubravko Štimac, čelnik PBZ CO obveznog mirovinskog fonda, rekao je da Čile ima već godinama pet potportfelja, a da smo mi tek sada dobili njih tri. I da je, bez obzira na to, prosječni prinos domaćih mirovinskih fondova približno jednak onom u Čileu. Razlika je i ta što se u Čileu sav iznos iz plaće uplaćuje u privatne mirovinske fondove i iznosi 10%, dok se kod nas izdvaja 5%, a ostalih 15% još uvijek u tzv. prvi stup.Robin Harris, član uprave COK-a i bivši savjetnik Margaret Thatcher, dotaknuo se nedostatka stranih investicija rekavši kako je ulagačima najvažnije da Vlada razumije ekonomiju i kako postići rast, no boji se da u Hrvatskoj to nije slučaj. "Mora postojati stabilan i dobar okvir i ne smije biti zaduživanja bez ekonomskog rasta", naglasio je Harris.