Imovina 16 zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ZDMF) početkom godine prvi put premašila je vrijednost od pola milijarde kuna. Najveći prinos od osnutka i posljedično najveći dodatak na mirovinu iz trećeg stupa u ovom času pripada štedišama Auto Hrvatske.

Taj fond, kojim upravlja Allianz ZB (AZ), od osnutka ostvario je čak 12 posto prinosa. Solidan prinos može se pripisati tempiranju početka rada fonda, u koji su prve uplate krenule u siječnju 2012., dakle nakon potresa na tržištima kapitala koji su trajali od 2008. pa sve do 2011. godine.

Više od osam posto zarade na štedni ulog imaju i osiguranici Dalekovoda, VIP-a, Hrvatske kontrole zračne plovidbe i AZ-a, koji upravlja svim navedenim fondovima. Ukupna imovina pod njihovom upravom dosegla je 200 milijuna kuna, a lani je porasla za 40 milijuna kuna. Broj članova je, pak, ostao isti s obzirom na to da nema novih zatvorenih fondova, veli Krešimir Gjenero, šef AZ-ovih ‘dobrovoljaca'.

Najveći prinos u prošloj godini (4,6 posto) ostvario je Raiffeisenov fond zaposlenika HT-a, a više od tri posto uhvatili su RBA Novinar i Ericsson Nikola Tesla. Oko dva posto zaradili su pak fondovi Croatia osiguranja (CO), Autoceste Rijeka, HAC-a i HEP-a, kojim upravlja CO, a jedini fond pod upravom Erste Plavog, Cestarski ZDMF ostvario je prinos od 1,91 posto, ali mu je zato vrijednost imovine porasla za 1940 posto, a članstvo za čak 200 posto.

Postotno golem rast posljedica je prvih uplata poslodavaca i učlanjenja koja su počela u 2013. Struktura ulaganja ZDMF-ova preslika je ulagačke politike drugog stupa. Deset posto imovine uloženo je u inozemstvo, uglavnom u strane dionice, a 90 posto novca uloženo je u Hrvatsku. Pritom je čak 328 milijuna kuna uloženo državne obveznice, koje garantiraju kakav-takav budući prinos, te 58 milijuna kuna u dionice sa ZSE-a.