Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski ocijenio jeda će hrvatsko gospodarstvo iz recesije izaći sljedeće godine, ali da će za izlazak iz krize, ako se sa suštinskog aspekta sagledavaju njeni uzroci, trebati puno više vremena i drugačiji pristup.

Gostujući u Dnevniku HTV-a, na pitanje je li kriza u Hrvatskoj dosegnula dno, Rohatinski je rekao da odgovor ovisi o tome što podrazumijevamo pod krizom i kada smatramo da je kriza stvarno počela.

"Ako pođemo od uobičajenog načina gledanja da je kriza nastupila u jesen 2008. i da se manifestira kao recesija, onda smo dosegli dno krize i iz recesije bi mogli izaći već u prvom dijelu 2010. Ako pak krizu promatramo sa suštinskog aspekta, s aspekta stvaranja preduvjeta koji su doveli do krize, a u Hrvatskoj su počeli 2004. s rastom inozemnog duga, s povećanjem deficita i stvaranjem 'mjehura' na tržištu vrijednosnih papira i nekretnina, onda će nam, želimo li izaći iz takve krize, za koju sad plaćamo cijenu svih prijašnjih neracionalnosti, trebati puno više vremena i bitno drugačiji pristup", rekao je Rohatinski.

Na pitanje hoće li HNB ponovo intervenirati, vezano uz nelikvidnost u državi i gospodarstvu, Rohatinski je odgovorio kako je prije godinu dana tvrdio da, zahvaljujući mjerama HNB-a i u sustavu akumuliranim rezervama, u Hrvatskoj neće doći do kreditnog sloma ni deprecijacije tečaja i da se to, na sreću, ostvarilo. Rohatinski je naveo da je posljedica toga da će ukupni krediti u zemlji u 2009. ipak imati pozitivna kretanja i rast od otprilike dva posto, a kad se dodaju i krediti dobiveni iz inozemstva, šest posto. "To je jedina stavka u financiranju i proizvodnje, a i potrošnje koja u 2009. ima rast", kazao je Rohatinski.

"Činjenica je i to da je zbog problema u financiranju deficita državnog proračuna došlo do istiskivanja privatnog sektora sa tržišta kredita", naveo je dodajući da je država uzela sav prirast kredita iz bankovnog sustava, dok krediti poduzećima i stanovništvu stagniraju.

"Dio poduzeća, prije svega velikih, koji se zadužuju uz državna jamstva, kao i poduzeća u inozemnom vlasništvu koja imaju izravni pristup stranom tržištu to smanjenje kreditiranja u zemlji uspjeli su kompenzirati izravnim zaduživanjem u inozemstvu, a to uglavnom nije uspio sektor malog i srednjeg poduzetništva i stanovništva", kaže Rohatinski.

Na pitanje tko će sada voditi brigu o razvoju gospodarstva i rastu BDP-a, guverner je odgovorio kako je to regulirano postojećim zakonima i Ustavom.