Fond, u koji se slijevaju prihodi od nafte, imao je u prošloj godini prinose od 6,9 posto ili 447 milijardi norveških kruna (50 milijardi eura), prema podacima središnje banke koja upravlja fondom. Tako je krajem prosinca ukupna vrijednost fonda iznosila 7.510 milijardi norveških kruna.

Fond je profitirao zbog rasta dionica na svjetskim burzama u četvrtom tromjesečju, nakon iznenadnog izbora Trumpa za predsjednika SAD-a, jer se ulagači nadaju smanjenju poreza i regulativi koja će potaknuti zarade korporacija.

Upravni odbor Bank of Norway izrazio je „zadovoljstvo poslovnom izvedbom u 2016., a i u duljem razdoblju", objavio je guverner Oystein Olsen na tiskovnoj konferenciji.

Osnovan u 90-tim godinama prošlog stoljeća, ovaj javni mirovinski fond namijenjen je za financiranje socijalnih troškova investiranjem prihoda od nafte.

Fond se više nego udvostručio u posljednjih pet godina. U prošloj je godini imao uloženo 62,5 posto u dionice, 34,3 posto u obveznice i 3,2 posto u nekretnine. Na kraju 2016. godine, fond je imao u vlasništvu dionice gotovo 9.000 tvrtki.

U prošloj su godini dionice ostvarile najveći prinos, od 8,7 posto. Prinos na obveznice iznosio je 4,3 posto, a na nekretnine 0,8 posto.

No, ekonomisti ipak očekuju usporavanje buduće financijske uspješnosti fonda, koji već bilježi niže prihode uslijed pada cijena nafte.

Norveška je prošle godine prvi puta više novca povukla iz fonda, nego što je u njega uplatila. Ranije je vlada godišnje uplaćivala 171 milijardu norveških kruna svake godine, a 2016. samo 101 milijardu kruna.