Kako je na panelu "Mirovinska reforma - najuspješnija reforma do sada. Što dalje?" održanom u petak na rovinjskoj konferenciji Izazov promjene kazao profesor Željko Potočnjak s Pravnog fakulteta u Zagrebu, mi se teško odlučujemo za reforme, a kada se napokon odlučimo, jedva čekamo da od njih odustanemo.

Podjela mirovinskog tijela

Osvrnuvši se na prijedlog ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića da članovi II. stupa dobiju 20,25 posto dodatka dok I. stup "nudi" 27 posto, Potočnjak smatra kako se time stvara konkurencija između I. i II. stupa, umjesto da se nadopunjuju kako je predviđeno "originalnom" reformom. "Vlada sada hoće osnivanjem mirovinskog osiguravajućeg društva preuzeti i isplatu mirovina.

Mirovinsko tijelo time će se podijeliti", kazao je Potočnjak. Znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta Danijel Nestić smatra da se nakon "ubijanja" II. stupa - kako je to predviđeno u prvom prijedlogu koji je nudio članovima povratak u I. stup ako žele dodatak od 27 posto - sada ide na njegovo kompromitiranje. "Isprva će 60 do 70 posto članova izabrati povratak u I. stup. To će biti svi s niskim mirovinama te žene. Drugi stup će ostati za one s prosječnom i iznadprosječnom mirovinom", smatra Nestić.

Prema njegovu mišljenju, zbog toga ćemo imati stalni sukob između generacija. Medvjeđu uslugu sustavu čini se i prijedlogom o mogućnosti isplate u gotovini 15 posto ušteđenog novca u II. stupu, dodaje Nestić.

No, pojašnjava kako će to moći dobiti samo trećina članova, odnosno oni s primanjima većima od 115 posto prosječne plaće. Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje mirovinskim fondovima kaže kako u svijetu nije nepoznato da se mirovinska štednja može podići, ali će to narušiti sustav. "To će smanjiti priljev u mirovinska osiguravajuća društva. Posezanje za isplatom znači i manju mirovinu", kazao je Grbavac i upozorio da članovi koji bi se na to odlučili trebaju računati da bi im dio novca uzela država kroz porez.

Svjesni uloge u društvu

Predsjednik udruge PensionsEurope Matti Leppälä također tvrdi kako mnoge države imaju fleksibilnost isplate. No, glavni hrvatski problem je, po njegovu mišljenju, što I. stup nije održiv. U sklopu predložene reforme predviđeno je i povećanje ograničenja mirovinskim fondovima za ulaganja.

Novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić naglasila je kako je javnost saveznik mirovincima kada država preko njihovih leđa pokušava riješiti fiskalne probleme, ali i veliki kritičar kada se dogode gubici u ulaganjima, kada se fondovi ne ponašaju kao dobar gospodar.

"Povećanje limita je poželjno, ali morate biti svjesni rizika i svoje uloge u društvu", smatra Gatarić. Odgovorio joj je Damir Grbavac koji tvrdi da se po pitanju gubitaka mirovinskih fondova već godinama "vrti" nekoliko kompanija.

"Žestoko se zalažemo da se naši rezultati ocjenjuju na temelju cjelokupnog portfelja. Od osnivanja imamo prosječni godišnji prinos od 5,6 posto koji je među najvećima u Europi", izjavio je Grbavac. Glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić smatra kako prosvjed sindikata uopće ne dotiče pitanje I. i II. stupa, već produljenje radnog vijeka. "Jedina prava reforma bila je mirovinska, a nije do kraja završena", smatra Šantić.