U posljednjem kvartalu bilo je dosta pozitivnih poruka iz mirovinskih fondova, da žele ulagati i doprinijeti podizanju stope investicija, rekao je ministar financija Slavko Linić gostujući u emisiji Hrvatskog radija Poslovni tjedan.

Ministar financija Slavko Linić, gostujući u emisiji Hrvatskog radija Poslovni tjedan, rekao je kako je zadiranje u mirovinske fondove posljednja opcija koju bi vlada koristila za smanjenje proračunskog deficita.

"Vlada je prisiljena smanjiti deficit. Pitanje je koliko ćemo biti uspješni u privatizaciji, koliku ćemo dobit uspjeti izvući iz trgovačkih društava i ako se tu ne pronađu rješenja onda ćemo i o tome razmišljati. Vjerujemo da će se društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima aktivnije uključiti u investiranje i otvaranje novih radnih mjesta", naglasio je Linić, odgovarajući na pitanje razmišlja li o zamrzavanju uplata u drugi mirovinski stup ili nekom sličnom rješenju, po uzoru na Mađarsku koja je nacionalizirala drugi mirovinski stup.

Ulaganje u obveznice ne stvara radna mjesta

"Hrvatska je dosta učinila da stvori tržište kapitala. Moramo shvatiti da su bankarski krediti najlošija opcija financiranja. Oni su ponekad neusklađeni s ročnošću povratka neke investicije. S druge strane, s obzirom na loš rejting Hrvatske, ti su krediti skupi kad promatramo investicije i nekonkurentni ako ih stavljamo u kontekst europskih konkurenata. Zato kad promatramo mirovinsku reformu moramo imati u vidu da ona nije imala za cilj samo štednju i osigurati život radnika u mirovini, nego je imala cilj i staviti tu imovinu u funkciju jačih prinosa kroz investicije", pojasnio je ministar Linić.

"Ogromni novci koji su u mirovinskim fondovima, oko 56 milijardi kuna, te godišnje izdvajanje od oko pet milijardi kuna koje ovisi o broju zaposlenih, pokazuje da imamo golem priljev u te fondove. Tijekom proteklih godina vlada je kompletno promijenila i mogućnost ulaganja mirovinskih fondova, omogućila je da svaki mirovinski fond uđe u neku investiciju, da se udružuju. To sve ukazuje da je moguće naći odnos između trgovačkih društava kao što su HEP, Janaf ili autoceste da u njih uđu mirovinski fondovi. Pogotovo u energetici koja asocira da je riječ o profitabilnom ulaganju", rekao je Linić.

"Zaduživanje kod države je najsigurnije i stvara najmanje brige, ali mi od tih mladih ljudi očekujemo da ulažu tamo gdje investicije znače zaustavljanje uvoza odnosno pojačavanje izvoza, jačanje konkurentnosti Hrvatske i broja zaposlenih. Ulaganje u hrvatske obveznice je najlošije rješenje, ono nikoga ne zapošljava. I onda se pitate ima li svrhe ulagati u mirovinske fondove da bi oni deficite koje stvorite s tim uplatama mogli plasirati kroz obveznice. Moram reći da je u posljednjem kvartalu bilo dosta pozitivnih poruka upravo od strane ljudi koji vode mirovinske fondove da žele ulagati i doprinijeti podizanju stope investicija. Mi smo formirali fondove gospodarske solidarnosti zajedničkim ulaganjem privatnih investitora i države upravo zbog dokapitalizacije nekih tvrtki. I sami procesi predstečajnih nagodbi su pokazali našu želju da, osim traženja rješenja oko dugova, nađemo rješenje za jačanje kapitalne strukture, jer bez svježeg kapitala ne pomaže niti jedno restrukturiranje. U dobrom dijelu trgovačkih društava to smo i uspjeli. U Hrvatskoj imamo vlastite financijske institucije koje u tim procesima trebaju preuzeti aktivniju ulogu. U 2014. gledam s optimizmom: ne trebamo više strateškog ulagača koji donosi samo novac, jer novaca imamo. Bitno je da iskoristimo hrvatsku pamet."

Rebalans proračuna u veljači

Ministar Linić rekao je kako je želja da se rebalans proračuna donese u veljači te najavio kako će se potrebna sredstva tražiti i na prihodnoj i na rashodnoj strani proračuna, pri čemu se plaće i mirovine ne bi trebale dirati.

"Efekti rebalansa bi se mogli vidjeti kroz narednih deset mjeseci. Što ga kasnije donesemo, problem ostvarivanja na prihodovnoj strani i ušteda na rashodovnoj bit će veći jer će biti manje vremena. Kad promatramo dinamiku po mjerama Europske komisije, do kraja travnja moramo pokazati da je vlada svojim politikama krenula u smanjenje deficita", rekao je ministar Linić.

Naglasio je i kako se u porezima ne misli ništa bitno mijenjati, već dodatne prihode potražiti u prihodima od državne imovine, privatizacije, dividendi. Upozorio je na ogromne probleme u zdravstvenom sektoru.

Linić je, napominjući kako se ove godine dugoročno moramo zadužiti za više od 46 milijardi kuna, najavio kako će se u prvoj polovici godine ići na domaće izdanje obveznice, u iznosu od 5 do 7 milijardi kuna. U drugom dijelu godine vidjet ćemo da li ići na domaće ili inozemno tržište, ovisit će to i o stanju na tržištu u svijetu i Europi, kazao je.