Krajem studenoga 2009. godine neto imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iznosila je 10,8 milijardi kuna, odnosno 1,9 milijardi više nego početkom godine, objavljeno je na predstavljanju 10. izdanja publikacije Investicijski fondovi.

Tijekom studenoga imovina je porasla za 570 milijuna kuna, ponajprije zahvaljujući novčanim fondovima.

„Ove je godine situacija puno lakša nego lani – nijedan fond nije zaustavio isplate, pasiva se stabilizirala, klijenti su prepoznali novčane fondove, a i institucionalni klijenti su se vratili“, rekao je predsjednik Uprave PBZ Investa Marko Orešković.

Od početka 2008. dosad imovina otvorenih investicijskih fondova pala je za 19,1 milijardu kuna, a rast je zabilježen tek u kolovozu 2009.

No, istinski se oporavak, kako je istaknuto, očekuje tek u 2010. i ovisi o kretanjima u svijetu. Menadžeri kao važne faktore navode tajming i način izlaznih strategija nakon isteka interventnih mjera koje su velike zemlje poduzele za oživljavanje svojih gospodarstava. Fond menadžeri se slažu da će se ulaganja u 2010. bitno razlikovati od prijašnjih jer zbog sektorske diferencijacije više neće biti dovoljno pratiti razinu indeksa, nego će trebati predvidjeti koji će sektor ostvariti znatnije pomake.

Predsjednik Uprave Erste Investa Josip Glavaš ističe da je optimist glede situacije u 2010. te smatra da će se dobra situacija na stranim tržištima, uzrokovana visokom likvidnošću financijskih sustava i padom kamatnih stopa, preliti i na Hrvatsku. Glavaš smatra da će pad kamata dovesti do smanjenja atraktivnosti novčanih fondova: „Padom kamatnih stopa smanjit će se prinosi novčanih fondova te će se tako sredstva iz novčanih u 2010. godini preliti u druge fondove. Pitanje gdje i što ulagati postat će pravi izazov.“

No, kako navodi, dobro stanje na stranim tržištima neće biti dovoljno za ostvarivanje znatnijih pomaka u hrvatskom gospodarstvu: „Realno gospodarstvo, prvenstveno brodogradnja i građevina, i dalje će teško disati“.

Prema riječima predsjednika Uprave OTP Investa Darka Brborovića, fondovi na domaćem tržištu najviše problema imaju s niskom transparentnošću poslovanja, što rezultira povećanim ulaganjem fondova na međunarodnom tržištu.

Menadžeri poručuju da neće ulagati u netransparentne i prezadužene tvrtke te pozivaju kompanije da izađu na burzu jer novca na tržištu kapitala ima.

Ističu i važan proces konsolidacije kroz spajanja i preuzimanja, koji je u Hrvatskoj još uvijek vrlo spor.

Menadžeri očekuju da bi tijekom 2010. trebalo biti više spajanja fondova istog osnivača, ali i preuzimanja manjih društava koja zbog visokih troškova i krize ne mogu osigurati stabilno poslovanje.

Najveći udjel od 6,3 milijarde kuna, odnosno 58 posto imovine fondova, i dalje imaju građani.