Tek što je volumen dobrovoljne mirovinske štednje počeo rasti, Vlada bi ga jednom rečenicom iz Programa konvergencije za razdoblje od 2014. do 2017. mogla znatno ispuhati.
Naime, među mjerama za smanjenje proračunskog deficita i ukidanje je poticaja za dobrovoljnu mirovinsku štednju, čime će se, zajedno s ukidanjem poticaja za stambenu štednju, uštedjeti 0,05 posto BDP-a. U novcu to je oko 160 milijuna kuna, a u političkoj poruci, nakon najave oporezivanja štednje, za relativno sitnu uštedu Vlada riskira nepovjerenje u sustav i vraćanje građana metodi "štednje u čarapi". Još donedavno Banski dvori tvrdili su da se poticaji za stambenu štednju samo "zamrzavaju", a iz programa je vidljivo da se - ukidaju, piše Večernji list.

Poticaji za dobrovoljnu mirovinsku štednju trebali bi se ukinuti 1. siječnja 2016., ali bi se iduće godine već trebali donijeti svi propisi koji reguliraju ukidanje. Vijest je odjeknula u svijetu mirovinskih fondova iako ne bi trebala biti veliko iznenađenje. Naime, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić još je 2012. godine najavljivao tu mjeru, ali je i obećao da će ukidanje poticaja ublažiti donošenjem poreznih olakšica na osobne uplate koje su već jednom povučene. O tome u programu nema riječi, ali će ih biti na Večernjakovoj konferenciji "Zdrava i sigurna budućnost - kako je osigurati?" u ponedjeljak 28. travnja u hotelu Esplanade. Ministar Mrsić tada će ekskluzivno predstaviti kako bi mogao izgledati mirovinski sustav od 2020. do 2050. godine.

Damir Grbavac, predsjednik Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, poručuje:

- Velika je šteta ukinuti poticaje, to bi negativno utjecalo na razvoj sustava.

U krugovima mirovinskih društava i dalje vjeruju da Vlada podržava III. mirovinski stup, a slične signale šalju i izvori iz resornog ministarstva koji tvrde da, u slučaju oporavka gospodarstva, mjera neće zaživjeti. Za isplatu poticaja treba samo 0,03% proračuna, odnosno 47,4 mil. kuna. S druge strane, demotivira se 208.618 štediša koji su u šest otvorenih i 16 zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova od 2003. do kraja ožujka skupili 2,31 mlrd. kuna. Samo u ožujku ukupan broj štediša povećao se za 1851 člana. Najviše štede stariji od 50, a razina štednje raste već od 40. godine života.

Ima i jako mladih članova koji misle na mirovinu, 1800 štediša mlađe je od 18 godina. Sustav zatvorenih mirovinskih fondova tek je u začetku s manje od 24 tisuće članova i imovinom koja zamalo premašuje pola milijarde kuna. Riječ je mahom o fondovima koje osnivaju tvrtke, među kojima su Dalekovod, HAC, HEP, Croatia osiguranje i T-HT.