Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju promijenila se zakonska regulativa o fondovima. Nekad su na tržištu bili otvoreni i zatvoreni fondovi, a danas su tu UCITS, posebni, zatvoreni, alternativni fondovi.

Pojam "alternativni fond" mogao bi pobuditi sumnju, pogotovo ima li se na umu strahovit gubitak imovine fondova 2009. kad je imovina s 33 milijarde kuna pala ispod deset milijardi. Međutim, fondovska se industrija konsolidirala, počeli su se osnivati novi fondovi.

Imovina fondova uglavnom stagnira na 15 milijardi kuna već nekoliko godina. Stalno svjedočimo zatvaranju i/ili spajanju nekih starih fondova i otvaranju novih u nišama za koje društva smatraju da postoji interes ulagača. Međutim, izvan tog uobičajenog procesa ne očekujemo poseban tempo na tržištu. Podsjetimo, na domaćem je tržištu stotinjak otvorenih fondova i dvadeset alternativnih koji pokrivaju mnogo imovinskih klasa i tržišta, tj. geografskih cjelina. Aktualna ponuda fondova i proizvoda primjerena je, usklađena s dosadašnjim sklonostima ulagača - kaže Miroslav Jurišić, član Uprave Erste Asset Managementa.

Strategije ulaganja

Fondovski menadžeri objašnjavaju da treba napraviti razliku između alternativnih fondova i UCITS-a, fondova s alternativnim (posebnim) strategijama. Alternativni fondovi ne podliježu pravilima fondova UCITS, postavljenima na razini fondovskog tržišta Europske unije, što im omogućava alternativne i nestandardne metode ulaganja.

Takve vrste ulaganja donose i manju zaštitu investitorima, zbog čega je većina alternativnih fondova u Hrvatskoj s privatnom ponudom, odnosno u njih ulažu uglavnom kvalificirani ulagači. Za razliku od njih fondovi UCITS s alternativnim strategijama posebni su ondovi koji podliježu UCITS-ovoj regulativi (zbog čega osiguravaju veću zaštitu ulagača, nap. a.), ali ne mogu se svrstati u standardne ladice prema tradicionalnoj podjeli fondova (dionički, mješoviti, obveznički, novčani, nap. a.). Ti fondovi koriste se posebnim strategijama pri ulaganju, ali i dalje podliježu UCITS-ovim pravilima - objašnjava Vladimir Perić, portfeljski menadžer RBA Investa.

Pitanje potražnje

Kad se iščitava statistika Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), osim otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom (fondovi UCITS) postoje osnovni i posebni alternativni fondovi s privatnom ponudom, alternativni fondovi rizičnoga kapitala s privatnom ponudom, fondovi za gospodarsku suradnju, otvoreni alternativni investicijski fondovi s javnom ponudom, zatvoreni alternativni investicijski fondovi s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine te investicijski fondovi osnovani posebnim zakonom (kao što je Umirovljenički fond).

U Hrvatskoj još nemamo ′hedge′-fondove, koji se mogu razlikovati prema strategijama koje primjenjuju, kao što su ′long/ short′, ′global macro′, podcijenjeni vrijednosni papiri (distressed securities), relativna vrijednost (relative value) i konvertibilna arbitraža (convertible arbitrage). Zbog današnje dostupnosti informacija i mogućnosti sudjelovanja na svim relevantnim financijskim tržištima ne bih rekao da postoji vrsta alternativnih fondova koja ne bi bila izvediva ili koja bi bila znanstvena fantastika čak i na hrvatskom financijskom tržištu. Sve je pitanje potražnje za takvim sadržajima - kaže Vladimir Perić.

Veći bi fokus, upozorava Perić, trebao biti na financijskoj izobrazbi građana koji bi trebali svladati osnovne financijske pojmove i pravila ulaganja prije nego što se počnu baviti alternativnim vrstama ulaganja koja zvuče atraktivno.