Prema jesenjim procjenama EK, realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) na razini EU-a ove bi godine trebao iznositi 2,3 posto, znatno više u usporedbi s 1,9 posto procijenjenih u svibnju.

U 2018. godini očekuje se rast od 2,1 posto, za 0,2 postotna boda viši nego što su u Bruxellesu očekivali u svibnju.

Za 2019. gospodarstvu EU-a u cjelini u prosjeku predviđaju rast od 1,9 posto.

Za eurozonu EK predviđa da će ove godine rasti po stopi od 2,2 posto, najbrže u proteklih deset godina i znatno brže od 1,7 posto, koliko su procijenili proljetos. U 2018. bi trebala rasti po stopi od 2,1 posto, nasuprot 1,8 posto projiciranih u svibnju.

U 2019. rast bi trebao dodatno oslabiti, na 1,9 posto.

Time u Bruxellesu predviđaju ujednačeni tempo rasta EU i eurozone u 2018. i 2019. godini.

Oporavak nepotpun

Europsko gospodarstvo znatno je brže raslo u ovoj godini no što se očekivalo, poduprto otpornom privatnom potrošnjom, snažnijim rastom širom svijeta i manjom nezaposlenošću, ocijenili su u EK.

"Ulaganja također jačaju zbog povoljnih uvjeta financiranja i značajno poboljšane ekonomske klime s obzirom na ublaženu neizvjesnost", konstatatiraju.

Upozoravaju ipak na raskorak između pobooljšanog stanja na tržištu rada i sporog rasta plaća.

"Premda ciklični oporavak traje sada već 18 tromjesečja zaredom, još nije potpun, s obzirom na, primjerice, još uvijek letargično tržište rada i na netipično slab rast plaća", navodi se u izvješću.

"Stoga rast BDP-a i inflacija i dalje ovise o poticajnim mjerama", upozoravaju u Komisiji.

U EU i eurozoni daljnji pad stope nezaposlenosti

Poslodavci nastavljaju otvarati nova radna mjesta i tržištima rada bi u prilog trebali ići ekspanzija poticana domaćom potražnjom, umjeren rast plaća i strukturne reforme u pojedinim zemljama članicama.

Tako bi u EU u cjelini ove godine stopa nezaposlenosti trebala iznositi 7,8 posto, iduće godine skliznuti na 7,3 posto, a u 2019. na sedam posto.

Eurozona bi ove godine trebala zabilježiti stopu nezaposlenosti od 9,1 posto, najnižu od 2009. godine. U idućoj se očekuje stopa nezaposlenosti od 8,5 posto a u 2019. od 7,9 posto.

Tempo kreitanja radnih mjesta trebao bi ipak s vremenom oslabiti, s obzirom na slabljenje efekata privremenih fiskalnih poticaja u pojedinim zemljama i manjak kvalificiranih radnika u drugima.

"Gospodarski rast i kreiranje radnih mjesta snažni su, ulaganja rastu, proračunski manjak i javni dug se smanjuju. Pojavile su se i naznake da se nastavlja proces ujednačavanja realnih dohodaka", primjećuje potpredsjednik EK Valdis Dombrovskis, u čijem su resoru euro i socijalni dijalog, te financijska stabilnost, financijske usluge i unija kapitalnih tržišta.

Upozorava ipak na "velike razlike među zemljama članicama, pri čemu su neke i dalje suočene sa slabostima na tržištu rada".

"Naše politike moraju stoga ostati čvrsto fokusirane na postizanje održivog i inkluzivnog rasta", zaključio je.

Slabašan rast plaća koči inflaciju

Inflacija mjerena potrošačkim cijenama oscilirala je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci pod utjecajem efekata kretanja cijena energenata. S druge strane, temeljna inflacija, koja isključuje cijene energije i svježe hrane, rasla je ali je i dalje prigušena, zrcaleći utjecaj produljenog razdoblja niske inflacije, slabog rasta plaća i ostalih slabosti na tržištima rada.

U eurozoni bi godišnja stopa inflacije ove godine trebala u prosjeku iznositi 1,5 posto, iduće blago kliznuti na 1,4 posto, a potom 2019. porasti na 1,6 posto, procjenjuju u EK.

Konstatiraju ujedno kako su rizici da gospodarska kretanja u konačnici budu bolja ili lošija no što se trenutno procjenjuje uglavnom uravnoteženi.

Glavni rizici koji bi mogli nepovoljno utjecati na izglede su oni vanjski, povezani s pojačanim geopolitičkim napetostima, mogućnošću zaoštravanja uvjeta financiranja na globalnom tržištu, gospodarskom prilagodbom u Kini i nastavkom protekcionističkih mjera.

Unutar EU-a među rizicima koji bi nepovoljno mogli utjecati na izglede EK izdvaja ishod pregovora o Brexitu, snažniju aprecijacija eura i više dugoročne kamatne stope.

S druge strane, smanjena neizvjesnost i poboljšano ozračje u Europi mogli bi rezultirati snažnijim rastom od očekivanog, a isto vrijedi i za snažniji rast u ostatku svijeta, smatraju u Komisiji.