Istraživanjem je bilo obuhvaćeno deset financijskih proizvoda podijeljenih u dvije skupine, bankarske proizvode i proizvode osiguranja. Uočena je razlika između muškaraca i žena u broju proizvoda koje posjeduju. Muškarci u prosjeku posjeduju 4,7 bankarskih proizvoda i 5,1 proizvoda osiguranja dok žene posjeduju 4,4 bankarskih i 4,7 proizvoda osiguranja. Razlika na prvi pogled nije velika, no veće razlike uočene su kod pojedinačnih proizvoda. Razlike među spolovima najveće su na području ulaganja, mirovinskog osiguranja, kreditnih kartice i automobilskog osiguranja.

Budući da žene kontroliraju ili utječu na ogroman postotak odluka o potrošnji, oko 80 posto, očekivali bismo da vlasništvo nad kreditnim karticama bude u najmanju ruku jednakomjerno raspoređeno među spolovima, no stvarna je slika drukčija: kreditne kartice posjeduje manje žena nego muškaraca, a razlika dosiže i 13 posto, primjerice u Italiji.

U financijskim portfeljima žena također su znatno manje zastupljeni ulagački proizvodi koje kupuje svaki četvrti Europljanin i tek svaka šesta Europljanka. Anketa je pokazala da žene ulažu u proizvode poput dionica, obveznica ili fondova u znatno manjoj mjeri nego muškarci, što bi moglo biti posljedica razlika u percepciji financijskog znanja među spolovima, kao i različitih stavova o preuzimanju rizika, s obzirom da su žene općenito opreznije i često se pri donošenju odluka o ulaganjima više vode kriterijima etičnosti i održivosti.

S obzirom na razmjerno nizak stupanj vlasništva ulagačkih proizvoda među ženama, ne iznenađuje slabija pripremljenost žena za mirovinu u odnosu na muškarce. Dok je prosječan postotak vlasništva mirovinskog osiguranja 35 posto, razlika između muškaraca i žena iznosi čak pet postotnih bodova.

'U Sloveniji, Srbiji i Hrvatskoj banke imaju više klijenata muškog spola nego ženskog, pa žene automatski posjeduju manje financijskih proizvoda. Sličan trend uočava se i usporedbom vlasništva deset proizvoda koji su bili obuhvaćeni istraživanjem. U Srbiji i Hrvatskoj postotak žena koje posjeduju ove financijske proizvode niži je od prosjeka pet europskih zemalja. U Sloveniji je ova razlika manje izražena, ali i dalje postoji', pojašnjava savjetnica A. T. Kerneyja za financijske institucije Andrea Popović.

Kod žena je dob najvažniji čimbenik koji utječe na posjedovanje i korištenje financijskih proizvoda. Dobar dio žena starijih od 55 prepustio je upravljanje svojim financijama najprije očevima, a potom muževima. Budući da je prosječan životni vijek žene u Europi šest godina dulji nego prosječni životni vijek muškarca, mnoge žene se u poodmakloj dobi suočavaju s bezbrojnim financijskim problemima. Primjerice banke bi mogle uvesti poseban savjetodavni pristup za svoje starije klijentice, posebno nakon smrti njihovih partnera, kojim bi im se omogućilo bolje razumijevanje nekih posebnosti upravljanja imovinom.

Na drugoj strani dobne ljestvice su žene mlađe od 25 godina koje pokazuju obrasce korištenja financijskih proizvoda vrlo slične muškarcima, što ukazuje na sve veću samostalnost i vještinu novih naraštaja žena u financijskim poslovima. Neudate žene svih dobnih skupina, koje nemaju oca ni muža na kojeg bi se mogle osloniti, uzimaju svoje financije u vlastite ruke i u većini slučajeva su ravnopravne muškarcima kad je riječ o upravljanju financijama.

Pitanje je jesu li financijski proizvodi dovoljno fleksibilni za današnje žene. Primjerice banke bi mogle bolje prilagoditi svoje financijske proizvode omogućujući ženama pristup kreditiranju unatoč povremenim prekidima radnog odnosa ili omogućujući samohranim majkama štednju za fakultetsko obrazovanje.

Kad je riječ o prodajnim kanalima, gotovo dvije trećine ispitanika oba spola ističe svoju lokalnu poslovnicu kao mjesto u kojem bi najradije kupili novi bankarski proizvod, a više od 50 posto najradije bi kupilo novi proizvod osiguranja putem izravnog savjetovanja. 'Kod jednostavnih transakcija preferira se internet, ali o složenijim odlukama mnogi se najradije savjetuju izravno s bankarom', objašnjava Andrea Popović, savjetnica u A.T. Kearneyju.

'Sad znamo da među muškarcima i ženama postoje razlike u stavovima prema financijskim proizvodima i u njihovom korištenju. Žene često vode dinamičnije poslovne i privatne živote nego muškarci. Banke i osiguravajuće kuće mogu ove spoznaje iskoristiti kako bi bolje prepoznale razlike između različitih skupina svojih klijenata te kako bi im ponudile usluge bolje prilagođene njihovim potrebama', zaključuje Andrea Popović.