"Ne želimo samo više investicija, želimo bolje investicije, one koje stvaraju dodanu vrijednost i uključuju iskorištavanje novih tehnologija", poručio je Horvat na konferenciji "InvestCro: Investicijske (ne)prilike u Hrvatskoj" u organizaciji Večernjeg lista, Poslovnog dnevnika i 24sata.

Horvat smatra da Hrvatska zavrjeđuje i treba gospodarski rast od pet posto. Kaže da se korak po korak ide prema tome, pri čemu se jača konkurentnost i stvaraju bolji uvjeti poslovanja i ulaganja, osobito u razvoju projekata koji će dovesti do novih inovativnih rješenja.

Napomenuo je i da se Hrvatska nalazi nadomak investicijskog rejtinga te očekuje da će je rejting agencije ove godine podići za tu jednu stepenicu.

U ovoj godini, kaže, očekuje još bolju dinamika investicija, uz osobito značajan rast proizvodnih investicija. Istaknuo je pet novih natječaja kojima se identificira inovacijski potencijal i prilike za hrvatske poduzetnike, pa je tako uvjeren da će se do kraja godine u istraživanje i razvoj plasirati 303 milijuna eura.

Horvat je spomenuo i jučerašnji sastanak s pet švicarskih tvrtki, od kojih dvije već posluju u Hrvatskoj, dok preostale tri to tek planiraju. One bi trebale otvoriti 286 novih radnih mjesta. Horvat navodi da će službenici Ministarstva gospodarstva s predstavnicima triju tvrtki ovaj tjedan obići sjeverozapadnu Hrvatsku u potrazi za poduzetničkom zonom ili postojećom halom, gdje bi te kompanije trebale razvijati svoje buduće poslovanje.

Vujčić: Problemi prevelike regulacije, pravosuđa, radne snage...

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je novinarima da investicijska klima u Hrvatskoj u usporedbi s nekim drugim zemljama ne izgleda "jako dobro"; pri čemu se svi slažu da bi poboljšanju situacije doprinijela digitalizacija javne uprave, koja bi spriječila nedostatke koji se često javljaju na lokalnoj razini.

Propisi koji reguliraju poslovanje također se pokazuju kao prepreka poduzećima, a prema anketi Europske investicijske banke (EIB) i HNB-a, oni su kompleksni, kontradiktorni te se učestalo mijenjaju. Vujčić stoga podržava što je Ministarstvo gospodarstva krenulo u proces pojednostavljivanja procedura, odnosno deregulacije.

Kao problem ističe i nedostatak radne snage, kazavši da taj problem nije samo sezonalan jer je poduzećima teško naći kvalificiranu radnu snagu kroz cijelu godinu. Taj problem prisutan je u cijeloj središnjoj i istočnoj Europi te će se morati rješavati i kroz promjenu obrazovne politike, kao i stimulaciju onih koji ne rade a mogli bi, s obzirom da više od 40 posto ljudi u Hrvatskoj u radnoj dobi nije zaposleno, po čemu smo druga najlošija zemlja u EU, navodi.

Kao problem u privlačenju ulagača Vujčić navodi i sporost pravosuđa, koje također u većoj mjeri mora biti i predvidljvo. Kada je, pak, o promjeni ulagačke percepcije zemlje riječ, Vujčić smatra da je potrebno dovesti nekoliko značajnih svjetskih brendova u Hrvatsku, što će tada nagnati i druge da počnu drugačije gledati na Hrvatsku te će biti spremni za ocjenu investicijskih prilika ovdje.

Uz napredak u pojednostavljivanju propisa, Vujčić ističe i pravi smjer porezne politike. No, s druge strane upozorava da postoji cijeli niz stvari iz nacionalnog programa reformi koje su detektirane, no samo ih se dio počeo mijenjati. Dodaje da je potrebno poboljšati upravljanje javnom imovinom i državnim poduzećima, napomenuvši da je udio države u gospodarstvu, a efikasnost relativno niska.

Predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj Mladen Fogec istaknuo je problem mentaliteta u Hrvatskoj, pri čemu su ljudi skloni negativnostima, pesimizmu i nisu se spremni mijenjati na način na koji informacijsko i digitalizacijsko doba to zahtijeva.

Fogec ocjenjuje da su se stvari u Hrvatskoj počele mijenjati na bolje, iako nedovoljno brzo i neujednačeno na području cijele Hrvatske. Osim iskazivanja i širenja optimizma, poručuje da moramo pokazati da želimo strane investitore.