Europska komisija je prije tri mjeseca, 13. veljače, predviđala da će hrvatsko gospodarstvo ove godine rasti 3,1 posto, a iduće 2,5 posto.

"Ekonomski oporavak trebao bi ostati snažan i široko utemeljen. Problemi s kojima se suočava najveća hrvatska privatna tvrtka utjecat će na rast, ali realni BDP bi trebao rasti za solidnih 2,9 posto ove godine i blago usporiti kasnije. Nezaposlenost bi trebala nastaviti padati, iako po sporijoj stopi jer se sporije smanjuje radna snaga", navodi u novim prognozama Komisija.

BDP je u zadnjem lanjskom tromjesečju porastao 3,5 posto na godišnjoj razini, što je brže od očekivanog, pa je u cijeloj prošloj godini BDP porastao 2,9 posto.

U prvom kvartalu ove godine maloprodaja i turizam imali su snažne rezultate, a povjerenje je bilo na rekordnoj razini. No, industrijska proizvodnja se blago smanjila, posebice u segmentu potrošačkih dobara.

Komisija navodi da je to vjerojatno povezano s krizom u najvećoj hrvatskoj tvrtki Agrokoru, koja se suočava s problemom refinanciranja obveza ove godine. Komisija dodaje da bi nastavak rada Agrokora trebao biti osiguran nedavno aktiviranim mjerama o izvanrednoj upravi u poduzećima od sistemske važnosti.

"Problemi koji su se pojavili u prvom dijelu ove godine mogli bi usporiti potrošnju i posebno ivensticije te utjecati na povjerenje. Unatoč tim poteškoćama, pozitivni trendovi iz 2016. trebali bi se nastaviti", ističe Komisija.

Reforma poreza na osobni dohodak, zajedno s daljnjim povećenjem zaposlenosti i realnih plaća, trebali bi održati ubrzanje privatne potrošnje.

Nakon solidnog skoka u prošloj godini, investicije bi i dalje trebale rasti. Očekuje se da će hrvatske tvrtke povećati svoj udio na izvoznom tržištu, s rastom izvozom roba od preko 6 posto.

Čini se da se turistička sezona postupno produljuje i izvan tradicionalnih ljetnih mjeseci, a investicije u tom sektoru se intenziviraju, stoga se očekuje da će izvoz usluga ostati snažan, iako neće dosegnuti rekordne razine rasta iz protekle dvije godine.

Snažna domaća i inozemna potražnja

Snažna domaća i inozemna potražnja trebale bi ipak podržati rast uvoza iznad izvoza. To bi, zajedno s rastom cijena energije, moglo dovesti do pogoršanja trgovinske bilance u ovoj godini.

S druge strane, manje zarade u bankarskom sektoru, zbog postojećih odredbi i mogućih otpisivanja nenaplativih dugova zbog krize u Agrokoru trebali bi poboljšati tradicionalno negativnu bilancu dohotka i ukupni tekući višak, koji bi se trebao povećati na 2,9 posto BDP-a.

Sljedeće godine očekuje se usporavanje rasta gospodarstva na 2,6 posto. Očekuje se usporavanje privatne potrošnje na otprilike tri posto, ali bi se trebalo ubrzati rast fiksnog kapitala, poduprt snažnim javnim investicijama.

"U cjelini, rast bi trebao ostati snažan i široko utemeljen na oko 2,6 posto", navodi Komisija.

Rast plaća i cijena energije povećat će inflaciju, koja bi mogla dosegnuti 1,6 posto ove godine. Održivi gospodarski rast trebao bi potaknuti stopu zaposlenosti iako po skromnijoj stopi od 2016.

Stopa nezaposlenosti trebala bi se blago smanjiti i pasti ispod 10 posto do kraja 2018. godine, procjenjuje Komisija.

Rizici za ove projekcije su negativniji nego ranije. Predstojeće restruktiriranje Agrokora moglo bi imati učinak prelijevanja na gospodarstvo veći od očekivanog.

Neubičajeno čekanje na kopnenim graničnim prijelazima moglo bi, pak, negativno utjecati na turizam, čiji se prihodi procjenjuju na oko 20 posto BDP-a, navodi Komisija.

Javne financije pozitivno iznenađuju

Javne financije i dalje pozitivno iznenađuju, nakon što je 2016. godine zabilježeno snažno smanjenje proračunskog deficita na 0,8 posto s 3,4 posto prethodne godine.

Komisija procjenjuje da bi se deficit ove godine mogao povećati na 1,1 posto BDP-a, uglavnom zbog utjecaja porezne reforme, ali bi 2018. trebao pasti na 0,9 posto.

Javni dug trebao bi u ovoj godini pasti s prethodnih 84,2 na 81,9 posto BDP-a, a iduće bi godine mogao skliznuti na 79,4 posto.