Unatoč nizu različitih mjera koje je Europska središnja banka (ECB) uvela s ciljem podupiranja posustalog rasta potrošačkih cijena, godišnja je inflacija u 19-članoj eurozoni u veljači prvi put u pet mjeseci ponovo skliznula u negativno područje, a razlog je tomu kombinacija različitih čimbenika. 

U ECB-u procjenjuju da bi potrošačke cijene trebale rasti po godišnjoj stopi od nešto ispod dva posto da bi se potaknuo zdravi gospodarski rast. No, stopa godišnje inflacije u veljači je u eurozoni iznosila minus 0,2 posto, zbog kombinacije niza različitih čimbenika, kažu stručnjaci.

Nafta

"Niska razina inflacije i ovaj pad u veljači najvećim se dijelom pripisuju kretanju cijena energenata", kazao je novinskoj agenciji AFP Ben May, ekonomist istraživačke tvrtke Oxford Economics.

Cijene nafte oštro padaju u posljednje dvije godine, pritisnute prekomjernom ponudom nafte na globalnoj razini.

Kućanstvima i kompanijama to bi moglo biti pozitivno, jer im se računi za potrošnju energije smanjuju, kao i troškovi grijanja, a manja su im izdvajanja i za gorivo. No, s obzirom da energenti imaju prilično značajnu težinu u ukupnoj košarici proizvoda koji se koriste za izračun potrošačkih cijena, njihove cijene prigušuju temeljnu stopu inflacije, pojasnio je May.

Na naftnom tržištu, na kojem su početkom ove godine cijene barela sirove nafte potonule na najniže razine od 2003. godine, nakon čega su se početkom veljače ponovno počele lagano uspinjati, zabilježene su snažne fluktuacije tijekom posljednjih nekoliko tjedana uslijed špekulacija da bi zemlje izvoznice nafte mogle zauzdati proizvodnju.  

Pa ipak, značajnijeg i izrazitijeg oporavka cijena nafte zasada čini se nema na vidiku. Kao rezultat toga, kako je nedavno kazao predsjednik njemačke središnje banke Bundesbank Jens Weidmann, prognoze inflacije za eurozonu zrele su za ponovno snižavanje.

Valutni tečaj

Tečaj eura oštro je smanjen u ožujku 2015. godine nakon što je ECB objavio uvođenje izdašnog programa kupovina imovine, poznatog kao kvantitativno ublažavanje, da bi potom postupno jačao prema dolaru i trenutno se kreće oko 1,10 dolara.

"Jačanje tečaja eura znači da cijene uvezenih roba padaju", tumači May. Drugim riječima, ako euro ojača u odnosu na druge valute, cijene uvezenog automobila ili hladnjaka su niže, zbog čega se smanjuje i ukupna stopa inflacije.

Plaće

Drugi važan čimbenik koji pritišće stopu inflacije su plaće.

"Mnoge zemlje pogođene krizom, poput Španjolske, Portugala i Grčke, bile su primorane provesti reforme tržišta rada i učiniti ih fleksibilnijima, što je dovelo do nižih plaća", kazao je Johannes Gareis, ekonomist u francuskoj banci Natixis.

To dovodi do slabije potrošnje kućanstava, a što uzvratno rezultira slabijom inflacijom. Istovremeno, slabiji izgledi za inflacijom u idućim godinama imat će utjecaja na pregovore o plaćama te koče povećanja plaća, tvrde analitičari.

"Uz stope inflacije u visinu nule ili s negativnim predznakom, kupovna moć kućanstava raste, što umanjuje pritiske za većim povećanjem plaća sa strane zaposlenika i sindikata. Slabi izgledi za inflaciju prigušuju zahtjeve vezane uz plaće", kazao je Charles Wyplosz, profesor ekonomije na Institutu za međunarodne i razvojne studije u Ženevi.

Slabe investicije

Mršave investicije još su jedan su značajan čimbenik. Kod investicija tvrtke otvaraju nova radna mjesta, zbog čega mogu rasti plaće, a posljedično i inflacija.

"No, mnoge su kompanije zabrinute u vezi budućnosti. Zabrinutosti na financijskim tržištima ne pomažu. Kompanije nisu sigurne hoće li uspon trajati, odnosno je li temeljno snažan, a svjedoče slabašnom oporavku, pa oklijevaju sa značajnijim ulaganjima", zaključuje Wyplosz.