Tako pokazuje posljednje godišnje istraživanje Eurostata o tržišta rada u EU, ali uz napomenu da kriza nije pogodila sve zemlje na jednak način i da su se razlike, zapravo, povećale.

Lošiji od Grčke
Stopa zaposlenosti u Hrvatskoj dosegnula je najnižu razinu te je u godinu dana, kad je riječ o dobnoj skupini od 15 do 64 godine, pala sa 52,4 na 50,7 posto. Dodatnim smanjenjem zaposlenosti Hrvatska je samo učvrstila svoju zadnju poziciju po ovom kriteriju. Najviše je ljudi prestalo raditi u Grčkoj, stopa zaposlenosti pala je sa 55,6 na 51,3, ali je još veća nego u Hrvatskoj.

Najveća zaposlenost je u Nizozemskoj, tamo gdje radi 75 posto raspoložive radne snage u dobi od 15 do 64 godine, a stopu zaposlenosti veću od 70 posto imaju i Švedska, Njemačka te Austrija. Cilj je Europske Unije do 2020. godine dosegnuti stopu zaposlenosti od 75 posto. Unatoč krizi, neke su zemlje uspjele povećati razinu zaposlenosti, među ostalim Njemačka, Austrija, Litva i Rumunjska. Ipak, i dalje je više onih koji su suočene s velikim problemima na tržištu rada.
Skraćeno vrijeme

Na tržištu rada EU lani je bilo 241,1 milijun ljudi, što je 1,1 milijun više nego 2011. Broj zaposlenih, pak, smanjen je za milijun ljudi i iznosio je 216,1 milijun. No, zamjetan je porast broja zaposlenih na skraćeno radno vrijeme. Sa 18,8 posto u 2011. godini, prosječna part-time zaposlenost povećala se na 19,2 posto. Ti se poslovi najviše prakticiraju u Nizozemskoj, gdje 49,2 posto ljudi radi skraćeno, što vjerojatno objašnjava i zašto je u toj zemlji najviše onih koji rade.

Rad na skraćeno vrijeme u Hrvatskoj je još slabo zastupljen i samo 6,3 posto ljudi ima takvu vrstu posla. Ni mnoge druge nove članice EU još nisu razvile taj oblik zapošljavanja pa je u Bugarskoj, primjerice, samo 2,2 posto part-time poslova, u Sloveniji 4 posto, a u Češkoj 5 posto. Međutim, za zemlje poput Hrvatske, gdje je stopa zaposlenosti izrazito niska, skraćeni i povremeni poslovi vjerojatno bi mogli biti jedan od načina povećanja radne aktivnosti.