Vlada je u četvrtak usvojila Prijedlog nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. (NPOO) vrijedan 49 milijardi kuna, koji šalje Europskoj komisiji za završno usuglašavanje.

Dokument na više od 1100 stranica sadrži opis 77 reformi i 152 ulaganja na koja će ta sredstva biti usmjerena. Strukturiran je u pet komponenti i jednu inicijativu: gospodarstvo, na koje se odnosi 26,2 milijarde kuna ili 54 posto ukupnog iznosa; javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu (4,36 mlrd. kuna ili 10 posto); obrazovanje, znanost i istraživanje (7,5 mlrd. kuna ili 15 posto), tržište rada i socijalnu zaštitu (2,09 mlrd. kuna, četiri posto); zdravstvo (2,56 mlrd. kuna, pet posto) te inicijativa "obnova zgrada" s 5,95 mlrd. kuna tj. 12 posto sredstava iz NPOO-a.

Za oporavak je namijenjeno 66 posto odnosno 32,15 mlrd. kuna, a za otpornost 34 posto tj. 16,5 milijardi.

"Riječ je o ključnom dokumentu koji će nam omogućiti da u idućih pet godina iskoristimo više od 47 milijardi kuna za strukturne reforme i ulaganja koja će pridonijeti našem gospodarskom oporavku i učiniti nas otpornijim na buduće krize", rekao je premijer Andrej Plenković.

Bude li potrebno, dodao je, Hrvatska će do kraja 2023. godine moći zatražiti i zajmove u okvirnom iznosu 3,6 milijardi eura, ili 27 milijardi kuna.

Gospodarski oporavak se prema Plenkovićevim riječima odnosi ponajprije na usmjeravanje investicija na one sektore koji kratkoročno i srednjoročno jamče ubrzan gospodarski rast, očuvanje i stvaranje novih radnih mjesta.

Svaka komponenta Plana ima "digitalne" i "zelene" sastavnice, pri čemu je cilj doseći zadane ciljeve o ulaganju 20 posto sredstava u digitalnu transformaciju i 37 posto u zelenu tranziciju.

"Provedbom Plana i svih drugih programskih dokumenata u kojemu je značajan naglasak stavljen na modernizaciju gospodarstva, istraživanje u nove tehnologije i inovacije, Hrvatska će sutra biti zelenija i digitalnija", rekao je Plenković.

Makroekonomski učinci

Prema projekcijama, s učinkom Plana oporavka i otpornosti predviđa se u 2021. godini realni rast BDP a od 5,2 umjesto 4,9 posto bez NPOO-a, potom rast od 6,6 posto u 2022. umjesto 5,2 posto bez Plana te 4,1 posto u 2023. umjesto 2,7 posto, zatim 3,4 posto u 2024. godini umjesto 2,5 posto i 2,7 posto u 2025. godini, umjesto 2,5 posto koliko se projicira bez NPOO-a.

Vlada očekuje da će u odnosu na 2020. godinu, već u 2025. godini provedba Plana oporavka povećati BDP kumulativno za dodatnih 4,2 posto u odnosu na scenarij bez Plana oporavka.

Sveukupno bi, u zadnjoj godini provedbe Plana oporavka, odnosno u 2026. godini, BDP trebao biti gotovo 17 milijardi kuna veći nego bez Plana oporavka.

Konkretni primjeri rezultata provedbe NPOO-a

Premijer Plenković najavio je da će provedbom NPOO-a biti osigurano ispunjenje europskog ciljanog udjela obnovljivih izvora energije u potrošnji (za Hrvatsku je taj cilj 36,6 posto) te postizanje europski cilja od najmanje 14 posto udjela obnovljivih izvora energije u sektoru prometa do 2026. godine. Planiraju se i ulaganja u vodno gospodarstvo kako bi se dostupnost vode za piće osigurala za oko 93 posto stanovnika.

U planu je i bolja pokrivenost države širokopojasnom infrastrukturom, za dostupnost brzog interneta za građane i gospodarstvo te smanjenje broja neriješenih predmeta općinskih sudova ukupno za najmanje pet posto do sredine 2026 godine.

NPOO-om se planira i povećanje udjela djece između četiri godine do školske dobi koja su obuhvaćena ranim predškolskim odgojem i obrazovanjem, s 81 prema 96 posto, što je cilj Europske unije.

Predviđena su i ulaganja u stvaranje uvjeta za otvaranje što većeg broja radnih mjesta, radi povećanja stope zaposlenosti sa 66,7 na 70 posto do kraja 2024. godine.

"Reforme i politike na tržištu rada će doprinijeti stvaranju uvjeta za otvaranje najmanje sto tisuća novih radnih mjesta s posebnim fokusom na mlađe od 30 godina i samozaposlene", kaže premijer Plenković.

S planiranih 2,5 milijardi kuna u zdravstvo uz ostalo se želi povećati stopa preživljenja od raka s 46 na 51 posto i time spasiti oko pet tisuća života. U planu je i nastavak funcionalne integracije bolnica te jačanja dnevnih bolnica.

Za obnovu zgrada nakon potresa namijenjeno je 12 posto NPOO-a, uz očekivano smanjenje projektirane potrošnje energije za grijanje od najmanje 50 posto za zgrade koje su obnovljene u okviru NPOO-a.

"Kada se ukupnom iznosu od 24,5 milijardi eura iz instrumenta ′EU sljedeće generacije′ i nove financijske perspektive pridoda i apsorpcija dodatnih 5,3 milijarde eura iz prethodnog Višegodišnjeg financijskog okvira, koji se provodi do 2023. godine, Hrvatskoj će sveukupno u idućih deset godina, a u najvećoj mjeri u prvih pet, biti na raspolaganju gotovo 30 milijardi eura iz europskih sredstava, odnosno 227 milijardi kuna. Taj iznos bez presedana jedinstvena je prilika koja treba pridonijeti modernizaciji i rastu gospodarstva te društvenom i ravnomjernom razvoju Hrvatske kako nitko ne bi ostao postrani", zaključio je premijer Plenković.