"Mogu reći da u petak, na sjednici Vlade, možemo očekivati da će Vlada ići za usvajanje proračuna za 2019., s projekcijama za 2020. i 2021. Paralelno s tim, napravit ćemo i rebalans proračuna za ovu godinu, nešto što je bilo i prošle godine u ovo doba, dakle jedna vrsta tehničkog rebalansa, obzirom na nešto bolje prikupljanje prihodovne strane i preraspodjele na rashodovnoj strani. Što se tiče ovogodišnjeg proračuna javnih financija, imat ćemo i veliki efekt protestiranih jamstava po pitanju Uljanika", kazao je Marić.

Odgovarajući na upit novinara na marginama 26. tradicionalnog savjetovanja Hrvatskog društva ekonomista, Marić je rekao da je projekcija proračuna za iduću godinu bazirana na bazi stope rasta od 2,9 posto, što je na tragu predviđanja velike većine ovdašnjih i inozemnih analitičara.

"Što se samih projekcija za iduću godinu tiče, proračun je baziran na bazi stope rasta od 2,9 posto. Mislim da smo na tragu velike većine analitičara, bilo domaćih, bilo inozemnih, uzevši u obzir sve elemente s kojima u ovom trenutku raspolažemo, po pitanju objavljenih makroekonomskih podataka, a isto tako i nekih naših očekivanja", naveo je Marić.

Na upit kakav će utjecaj na proračun imati državna jamstva dana posrnulom Uljaniku, Marić je kazao da u ovom trenutku, mjesec i pol do kraja godine, ne može sa sigurnošću reći kakav će biti imati utjecaj na rezultat proračuna.

"Da nema ove situacije sa Uljanikom, već sad u ovom trenutku bih vam bez ustručavanja rekao da će biti ponovo višak u proračunu za 2018. godinu. S obzirom na Uljanik to ne mogu reći. Moramo čekati kraj godine. Ali mogu sa sigurnošću mogu reći da unatoč situaciji sa Uljanikom, i činjenici da ćemo morati za ovu godinu proknjižiti u statistiku javnog duga preko 3 milijarde kuna, da će se javni dug kao postotak u BDP-u nastaviti smanjivati", poručio je Marić.

Najavio je i da će u petak na sjednici Vlade biti i paket izmjena poreznih zakona, koji su prošli prvo čitanje u Saboru, a sada su spremni za drugo čitanje. Kako je rekao, ti će porezni zakoni na projekciju proračuna za iduću godinu na prihodnoj strani sigurno imati efekte.

Riječ je o trećem krugu poreznog i administrativnog rasterećenja u okviru porezne reforme, koja je započela krajem 2016., , a među devet zakona nalazi se i Zakon o porezu na dodanu vrijednost, kojima je predviđeno proširenje primjene snižene stope PDV-a od 13 posto od 2019. na dječje pelene, isporuku živih životinja, mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, ribe i rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, jestivog povrća, korijena i gomolja, voća i orašastih plodova te isporuku jaja, kao i smanjenje opće stope poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) na 24 posto od 2020. U poreznom paketu su i izmjene zakona o porezu na promet nekretnina, zakona o porezu na dobi i na dohodak, izmjene i dopune Općeg poreznog zakona i dr.