Vlada je u samo tjedan dana, zahvaljujući donesenim četirima odlukama, povećala javni dug za oko 4 milijarde kuna, upozoravaju Anto Bajo i Marko Primorac u najnovijem aktualnom osvrtu Instituta za javne financije.

Zadnji tjedan u godini, kao i mjesec srpanj, hrvatskim vladama su često pogodni za mijenjanje zakona ili donošenje odluka koje značajno utječu na državne financije. To potvrđuju i dvije sjednice Vlade održane telefonski na badnjak 24. i 27. prosinca 2013. Vlada je u samo tjedan dana, zahvaljujući donesenim četirima odlukama, povećala javni dug za oko 4 milijarde kuna, upozoravaju Anto Bajo i Marko Primorac u najnovijem aktualnom osvrtu Instituta za javne financije pod nazivom 'Gospodo, gdje je strategija zaduživanja i upravljanja javnim dugom?'.

Odluke koje vode rastu javnog duga

Na dnevnom redu telefonske sjednice Vlade održane 24. Prosinca 2013. Bio je Prijedlog odluke o davanju suglasnosti ministru financija za zaduživanje RH u iznosu od 200 milijuna eura i odluka o davanju suglasnosti Centru za restrukturiranje i prodaju za kreditno zaduženje u iznosu od 606,4 milijuna kuna.

Na sjednici održanoj tri dana poslije Vlada je donijela Odluku o davanju suglasnosti za preuzimanje duga trgovačkog društva HŽ infrastruktura. Tako je samo u tjedan dana Vlada s četiri odluke povećala javni dug za oko 4 milijarde kuna. Hrvatske ceste pridonose rastu duga s 0,4 milijarde, Hrvatske željeznice s 1,4 milijarde, država izravnim kratkoročnim zaduživanjem s 1,5 milijardi, te Centar za restrukturiranje i prodaju s 0,6 milijardi.

Umjesto trezorskih zapisa nepovoljno kratkoročno zaduživanje kod Goldman Sachsa

Republika Hrvatska zadužila se kratkoročno za 200 milijuna eura (oko 1,5 milijardi kuna) kod banke Goldman Sachs. U odluci Vlade naveden je fiksni kamatni kupon uz godišnju stopu 2,5 posto, a rok povrata je kraj ožujka 2014. Imajući u vidu kratak rok dospijeća jedino se može zaključiti da je instrument zaduživanja kratkoročni kredit.

Vlada i Ministarstvo financija su za tako kratak rok dospijeća mogli izdati trezorski zapis koji nema kuponsku kamatu. Zaduživanje trezorskim zapisima čini se znatno povoljnije nego inozemno zaduživanje. Zašto se Vlada odlučila na zaduživanje po nepovoljnijim uvjetima u inozemstvu kada je likvidnost domaćeg financijskog sustava prilično visoka i postoji potražnja za kratkoročnim državnim vrijednosnicama?

Gdje je strategija zaduživanja i upravljanja javnim dugom?

Ukupni iznos svih nedavnih zaduživanja veći je od 4 milijarde kuna i izravno se odražava na rast javnog duga. Troškovi zaduživanja prilično su visoki, a kreativne financijske transakcije kojima vlada pokušava pronaći izvore financiranja neće proći nezapaženo kod Europske komisije i evidentirat će se u sklopu procedure prekomjernog proračunskog deficita. Vlada nema strategiju upravljanja javnim dugom, a postojeća nepovoljna zaduženja ukazuju na potrebu žurnog uvođenja upravljanja fiskalnim rizicima, smatraju autori.

Vlada žurno treba donijeti Strategiju upravljanja javnim dugom, Zakon o javnom dugu i osnovati poseban ured ili agenciju za upravljanje javnim dugom izvan Ministarstva financija. Taj problem Vlada treba shvatiti ozbiljno i posvetiti mu dužnu pozornost zbog nepovoljnih uvjeta zaduživanja u gubljenja kontrole nad troškovima zaduživanja, drže autori.