Umjesto smanjenja udjela rashoda opće države u BDP-u za jedan postotni bod, taj je udjel lani povećan za 0,2 postotna boda, sa 45,9 na 46,1 posto BDP-a.

Time je ključno fiskalno pravilo iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti (ZFO) promašeno za gotovo četiri milijarde kuna. Umjesto smanjenja za 3,3 milijarde rashodi opće države (a kod fiskalnog pravila neki se izuzimaju) povećani su za 600 milijuna, na 150,6 milijardi. Vlada je, međutim, u vezi s fiskalim pravilima prekršila još dva zakona. Budući da je državni dug bio veći od 62 posto BDP-a, nisu ispoštovana ni pravila iz Zakona o proračunu i Zakona o izvršavanju proračuna za 2013. Konstatiralo je to Povjerenstvo za fiskalnu politiku, koje je nakon lipanjskog zaključka o neispunjavanju fiskalnog pravila ovih dana sastavilo i Vladi dostavilo opsežan dokument s objedinjenim izvješćima o procjeni fiskalne politike za 2013. te o neispunjavanju fiskalnog pravila.

Vlada bi u roku 30 dana na to trebala "predložiti plan nužnih mjera s rokovima provedbe, koje će dovesti do ispunjenja fiskalnog pravila u ovoj godini", ističe se u očitovanju. Iako je to sedmeročlano stručno tijelo u prethodnom sazivu (dok je djelovalo kao Odbor) u više navrata lani upozoravalo na rizike neispunjenja pravila iz ZFO-a, kao i na problem preoptimističnih makroekonomskih prognoza, u Ministarstvu financija uporno su tvrdili da je fiskalna politika usklađena sa ZFO-om. Tako nisu poduzimane ni odgovarajuće korektivne mjere "u slučaju opažanja kretanja koja bi mogla dovesti do neispunjenja pravila". Za Povjerenstvo je stoga neispunjavanje pravila za 2013. pokazatelj "neodgovarajuće proračunske discipline i proračunske konsolidacije".

Fiskalna pravila postoje zato da bi ih se nositelji fiskalne politike pridržavali jer povećavaju stupanj predvidivosti i povjerenja u izvršnu vlast. Ako se smatra da zakonski definirana fiskalna pravila ne odgovaraju postizanju dugoročnih razvojnih i stabilizacijskih ciljeva, onda treba na vrijeme pokrenuti izmjene zakonskog okvira, čime se izbjegava situacija kršenja pravila i narušavanje vjerodostojnosti, ističu u Povjerenstvu. Problem s pravovremenim korektivnim mjerama je što su za procjenu ispunjavanja fiskalnog pravila mjerodavne informacije o proračunskim kretanjima prema metodologiji ESA95, a one se u nas objavljuju s velikim vremenskim pomakom. Tako Vlada zapravo može dugo negirati odstupanja od pravila. U međuvremenu su, doduše, i ta pravila promijenjena, ali i dalje postoje ograničenja i obveza kontinuirane procjene ispunjavanja fiskalnog pravila te predlaganje dodatnih mjera.

Zahtijevaju li i aktualna fiskalna kretanja dodatne mjere za 2014., može se samo nagađati. To sugeriraju i razlike fiskalnog salda prema nacionalnoj i metodologiji ESA95 za 2013. Prema onoj Ministarstva financija (pretežito gotovinsko načelo), deficit je lani bio 5,3 posto BDP-a ili 1,8 postotnih bodova veći nego godinu prije, dok je prema ESA95 (koja se temelji na obračunskom načelu bilježenja, a ima i nešto drukčiji obuhvat) manjak opće države iznosio 4,9 posto BDP-a ili 1,2 milijarde kuna manje nego prema nacionalnoj metodologiji. Najočitije su se te metodološke razlike pokazale na primjeru PDV-a. On je i u odnosu na prosinački rebalans podbacio za milijardu kuna, ali je prema EU metodologiji PDV najviše utjecao na - smanjenje deficita.

Razlog tome je tzv. vremenski prilagođeno načelo zbog kojeg u izračun nije uzeta kalendarska 2013. već razdoblje veljača 2013.-siječanj 2014. I izdaci zdravstvo koje je lani sanirano s 3 milijarde kuna različito su se reflektirali na konačni manjak prema nacionalnoj i metodologiji ESA95. Prema ESA95, s te je osnove manjak bio oko 1,5 mlrd. kuna manji jer ta metodologija ne uključuje plaćanja obveza iz ranijih godina nego samo nove. No, dok je slika fiskalnog deficita zbog tih razlika prilično nejasna (naročito tijekom godine), oko javnog duga dvojbi nema pa je mnogima on i bolji indikator stanja javnih fianncija. A javni je dug lani dosegnuo čak 67,4 posto BDP-a ili golemih 11,2 postotna boda više nego godinu prije. Sve to bez jamstava i proširenja obuhvata u iskazivanju javnog duga sa skorim početkom primjene nove EU metodologije.