Za plasmane Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) iznad 100 milijuna kuna odluku bi donosila Vlada, kojoj bi se ostavila i mogućnost da raspolaže s dobiti HBOR-a, a Vlada bi predlagala i članove Uprave HBOR-a, neke su od novosti izmjena Zakona o HBOR-u o kojima je Ministarstvo financija danas otvorilo javnu raspravu.

Te izmjene potaknute su uočenim nedostacima u primjeni važećeg Zakona o HBOR-u, napominju iz Ministarstva financija u kojemu procjenjuju da će predložene izmjene omogućiti jasnije i potpunije definiranje poslova osiguranja i reosiguranja te ističu da se njima daje ovlast HBOR-u za zastupanje u imovinsko-pravnim postupcima radi zaštite imovinskih prava i interesa države, jasnije propisuju kriteriji preuzimanja rizika, preciznije definiraju ovlaštenja i način rada Uprave itd.

Izmjene predviđaju i da se temeljni kapital HBOR-a sa sadašnjih 7 milijardi kuna poveća na 10 milijardi kuna, radi jačanja podrške velikim izvoznim poslovima. Dokapitalizacija HBOR-a nužna je i radi provođenja politike Vlade, a to je daljnje jačanje izvoza u idućim godinama, navodi se u obrazloženju.

Zbog jače kontrole nad poslovanjem HBOR-a kao državne financijske institucije te transparentnosti u poslovanju, propisalo bi se i da odluke za plasmane iznad 100 milijuna kuna donosi Vlada.

Ukupnim iznosom plasmana, kako se precizira, smatraju se svi iznosi plasmana odobreni u svrhu istog projekta i/ili istom subjektu ili povezanim subjektima u različite svrhe.

Izmjenama se daje i mogućnost Vladi da u vrijeme gospodarske krize i oporavka gospodarstva raspolaže s dobiti HBOR-a.

Naime, prema važećim odredbama dobit HBOR-a se obvezno raspoređivala u rezerve te banke. Zbog gospodarskih prilika ukazala se potreba da se Vladi ostavi mogućnost da raspolaže s dobiti HBOR-a na način da ju raspoređuje u postojeće rezerve HBOR-a ili u neke druge svrhe, obrazloženje je predloženih izmjena.

Promjene su vezane i uz predlaganje i imenovanje Uprave i Nadzornog odbora HBOR-a.

Tako bi ubuduće Upravu HBOR-a od tri člana imenovao i opozivao Nadzorni odbor na prijedlog Vlade, dok je do sada Nadzorni odbor to činio bez prethodnog prijedloga Vlade.

Ovom izmjenom, kako se obrazlaže, želi se omogućiti veći utjecaj i kontrola Vlade na upravljačku strukturu HBOR-a kao posebne financijske institucije Republike Hrvatske.

Kod Nadzornog odbora pak broj članova bi se promijenio s parnog u neparni, pa bi se broj sa sadašnjih 10 članova smanjio na 9, a Vladi bi se omogućila i veća fleksibilnost u imenovanju članova tog tijela iz redova ministara kao i u odlučivanju o predsjedniku i zamjeniku predsjednika Nadzornog odbora.

Važeće zakonske odredbe propisuju da su po dužnosti na čelu Nadzornog odbora HBOR-a ministar financija kao predsjednik i ministar gospodarstva kao zamjenik, dok bi po novome Vlada predsjednika i zamjenika imenovala iz reda ministara koji su obvezni članovi Nadzornog odbora.

Naime, prijedlog je da od šest ministara u Nadzornom odboru tri ministra to budu obvezno - gospodarstva, regionalnog razvoja i fondova EU te financija, dok bi preostala tri Vlada imenovala između šest ministara - turizma, poljoprivrede, poduzetništva i obrta, pomorstva, prometa i infrastrukture, zaštite okoliša ili graditeljstva.

Prema nacrtu prijedloga, HBOR-u bi se dala ovlast za zastupanje Republike Hrvatske u postupcima koji se vode radi zaštite imovinskih prava i interesa u vezi s poslovima osiguranja i reosiguranja od netržišnih rizika tražbina. Također se zakonom, kao posebnim propisom (lex specialis), regulira da se kriteriji, načini i postupci mjerenja, procjene i upravljanja rizicima propisuju Statutom HBOR-a, kojega bi ubuduće Nadzorni odbor donosio dvotrećinskom većinom svih članova.

Uvodi se svojevrstan korektiv koji nalaže da se upravljanje rizicima provodi uz uvažavanje činjenice da je HBOR posebna financijska institucija, te se na njega ne primjenjuju opći propisi o financijskim i kreditnim institucijama, odnosno detaljnije se određuju propisi koji se supsidijarno primjenjuju, odnosno popis propisa koji se ne primjenjuju na HBOR.