Kako prenosi portal Dnevnik.hr, mjere za smanjivanje deficita uključuju rast trošarina, manje parafiskalne namete, usklađivanje stope PDV-a, daljnje privatizacije, uštede na javnoj nabavi...

Prema posljednjim procjenama, hrvatski bi deficit ove godine mogao dosegnuti 17 milijardi kuna.

Rast rashoda za kamate i troškove članstva Hrvatske u Europskoj uniji u idućoj će godini uzrokovati povećanje proračunskog deficita za oko 8 milijardi kuna te će rashodi dosegnuti iznos od 131,7 milijardi kuna, a proračunski deficit iznosit će 17,4 milijarde kuna ili 5,5 posto BDP-a, najavio je na današnjoj sjednici Vlade ministar financija Slavko Linić, ističući pritom da se neće odustati od politike štednje.

Predstavljajući Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2014. do 2016. godine, Linić je kazao kako u 2014. godini rashodi za kamate za postojeći javni dug rastu za oko 2,5 milijarde kuna, a troškovi članstva u EU za 4,7 milijardi kuna. Tu je i oko 700 milijuna kuna viših rashoda za subvencije i plaće, što će sve dovesti do 8 milijardi kuna višeg proračunskog deficita u odnosu na ovogodišnji. Time bi se proračunski deficit povećao sa ovogodišnjih planiranih 3,5 posto BDP-a na 5,5 posto BDP-a u idućoj godini.

Razina deficita od 5,5 posto BDP-a trebao bi se smanjivati u 2015. i 2016., ponajprije zbog očekivanog gospodarskog rasta, rekao je Linić.

Smjernicama je, naime, predviđeno da će nakon 0,2 postotnog rasta u ovoj godini, rast hrvatskog BDP-a u 2014. iznositi 1,3 posto, u 2015. godini 2,2 posto, a 2016. planiran je rast od 2,5 posto.

Ostale stavke proračuna za 2014. ne bi se trebale značajnije mijenjati, odnosno rashodi ostalih proračunskih korisnika, iako su potrebe bile više, ostaju na razini proračuna iz 2013.

Neće se bitnije mijenjati niti prihodovna strana proračuna, koja je predviđena u iznosu od 114,3 milijardi kuna ili oko 0,8 posto višoj nego ove godine.

Mjesta za bitnije smanjenje rashodne strane, kazao je Linić, nije bilo što zbog negativnog učinka ulaska Hrvatske u EU, što zbog visokog javnog duga, koji je rastao i zbog provedenih reformi unazad dvije godine, poput restrukturiranja brodogradnje, željeznice, zračnog prometa i zdravstva.

Javni dug na kraju ove godine iznosit će oko 190 milijardi kuna, rekao je Linić i istaknuo kako su u njemu i visoki deficiti iz 2011. i 2012., ali i 'skriveni' dugovi prijašnjih vlada.

No, Vlada je danas prihvatila i reformske i druge mjere fiskalne konsolidacije od 2014. do 2016. godine, a Linić je kazao kako će parametri iz smjernica prilikom izrade proračuna za 2014. korigirati za očekivane učinke tih reformskih mjera, koje bi trebale pomoći smanjenju proračunskog deficita u idućim godinama, uz nastavak politike sustavne štednje.

Najvažnije reforme predviđene su u sustavima zdravstva, socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, obrazovanja i sustavu plaća u državnim i javnim službama.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić je podsjetio i da će Hrvatska ući u Proceduru prekomjernog proračunskog deficita, jer će deficit premašiti 'zlatno pravilo' od 3 posto BDP-a.

Kako bi se proračunski manjak spustio ispod 3 posto BDP-a, a javni dug ostao ispod 60 posto BDP-a, Europska će komisija dati jasne preporuke Vladi kako izaći iz visokih deficita i javnog duga, ali treba očekivati da će taj proces trajati, nije moguće da se provede u razdoblju kraćem od tri godine, rekao je Grčić i istaknuo kako bi o tome suglasnost s EK trebala biti postignuta na proljeće.