Izmjenama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi se želi ubrzati postupke predstečajne nagodbe i omogućiti da se što više postupaka okonča uspješno, istaknuo je ministar financija Slavko Linić na današnjoj sjednici Vlade s koje je Saboru upućen prijedlog izmjena zakona o predstečajnoj nagodbi.

Izmjenama koje predlaže Vlada se precizira da, u slučaju da je postupak predstečajne nagodbe obustavljen, prijedlog za pokretanje stečajnog postupka podnosi Financijska agencija (Fina), jer je dosadašnja formulacija mogla dovesti do različitih tumačenja.

U Vladinu prijedlogu rok za dostavu izmijenjenog plana financijskog restrukturiranja skraćuju se s 30 na 15 dana, uz istovremeno omogućavanje dužniku da, ako plan nije izglasan, još dva puta ponudi izmijenjeni plan financijskog restrukturiranja.

Vlada predlaže i da u postupku sklapanja nagodbe pred trgovačkim sudom državu zastupa državno odvjetništvo, a izmijenama regulira i zapljenju novčanih sredstava dužnika radi pokrića troškova postupka predstečajne nagodbe.

Izmjene uz ostalo reguliraju i dopunu izvješća o financijskom stanju i poslovanju dužnika dodavanjem popisa svih postupaka (parničnih, ovršnih i sl.) koje dužnik vodi prema trećima kako bi sudionici predstečajne nagodbe odnosno vjerovnici, imali uvid u cjelokupno financijsko stanje dužnika.

- Zakon je dao doprinos u popravljanju stanja hrvatskog gospodarstva, a česte izmjene na koje upozoravaju pravnici, u cilju su ubrzanja postupka - istaknuo je ministar Linić.

Izvijestio je kako je od stupanja na snagu zakona 5.167 tvrtki uputilo zahtjev za otvaranje predstečajne nagodbe, s ukupnim obvezama od 48,9 milijardi kuna.

Od stupanja na snagu zakona, 1. listopada 2012. godine, insolventnost u Hrvatskoj smanjena je za 9,8 milijardi kuna.

Naime, kaže Linić, prije prije primjene zakona bila su blokirana 72.654 poslovna subjekta koja su zapošljavala 61.066 radnika, s iznosom obveza od 44,5 milijardi kuna, a nakon godine dana primjene zakona blokirano je 57.513 poslovnih subjekata sa 42.060 radnika o iznosom obveza od 34,7 milijardi kuna.

Po podacima Ministarstva financija, dosadašnjim postupcima predstečajnih nagodbi sačuvano je više od 15 tisuća radnih mjesta, za oko 800 poduzetnika vjerovnici su prihvatili plan financijskog restrukturiranja i očekuje se sklapanje nagodbe pred nadležnim trgovačkim sudom, od čega je do sada pred tim sudovima predstečajna nagodba sklopljena u više od 200 predmeta.

Zakoni o cestama i željeznici

Vlada je danas u Sabor uputila i prijedloge izmjena zakona o cestama i zakona o željeznici kojima predlaže drugačiju raspodjelu novca od trošarina za pogonska goriva pri čemu bi se smanjio iznos za Hrvatske autoceste, a povećao iznos za Hrvatske ceste te u raspodjelu uključila i HŽ Infrastruktura.

Prema sadašnjem zakonskom rješenju, Hrvatskim autocestama (HAC) i Hrvatskim cestama (HC) pripada po 60 lipa po litri naplaćene trošarine za pogonska goriva, dok se sada predlaže da se iznos za HAC smanji na 20 lipa, za HŽ Infrastrukturu bi također išlo 20 lipa, a iznos za HC bi se povećao na 80 lipa.

Tako bi se godišnji iznos koji HC dobiva iz trošarina na gorivo povećao na 1,8 milijardi kuna, dok bi HAC i HŽ Infrastruktura dobivali po 460 milijuna kuna.

To će, kaže ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, omogućiti zamašnjak u financiranju obnove cestovne i željezničke infrastrukture u Hrvatskoj.

To je važno jer je prioritet Vlade i EU-a ulaganje u prometnu infrastrukturu, a HŽ Infrastruktura i Hrvatske ceste treba novac za vlastito financijsko učešće u investicijskim projektima, rekao je Hajdaš Dončić.

On je podvukao da se trošarina od 20 lipa, prema prijedlogu izmjena zakona o željeznici, odnosi isključivo na HŽ Infrastrukturu, a ne za HŽ Putnički prijevoz.