"Usporavanje gospodarskog rasta Hrvatske u četvrtom tromjesečju lani na 2,3 posto na godišnjoj razini očekivali smo i mi u Vladi, a koliko sam i pratio i u HNB-u i vodeći ekonomski analitičari, s obzirom na dostupne analize visokofrekventnih makroekonomskih pokazatelja", kazao je Marić u telefonskoj izjavi za Hinu, dodavši da je prije svega riječ o pokazatelju industrijske proizvodnje i neto izvoza.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. To je već 18. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,8 posto na godišnjoj razini.

To je i sporiji rast nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,6 posto na godišnjoj razini.

U cijeloj 2018. godini hrvatsko je gospodarstvo poraslo 2,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, kada je BDP porastao za 2,9 posto.

"Kad gledamo ukupni rast u 2018. od 2,6 posto, on je na tragu naših očekivanja", kazao je ministar financija, podsjetivši da je zadnja projekcija Vlade da će hrvatsko gospodarstvo u 2018. rasti po stopi od 2,7 posto, a i ostale procjene ekonomista i relevantnih institucija kreću se oko te razine.

Osvrnuvši se na podatke o industrijskoj proizvodnji i izvozu, Marić je kazao da oni daju razloga za zabrinutost. Prerađivačka industrija, naime, zabilježila je pad na godišnjoj razini za 2,5 posto, dok je izvoz roba i usluga porastao u tom kvartalu za 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, sporije nego u prethodnim kvartalima. Pritom je izvoz roba porastao za 0,3, a usluga za 3 posto.

"Imamo razloga za zabrinutost zbog lošeg rezultata industrijske proizvodnje, ali nije to samo zbog brodograđevne industrije, jer ona nema više veliku težinu u ukupnoj industrijskoj proizvodnji, već je riječ i o drugim granama industrije, kao i zbog robnog izvoza. O ta dva elementa mora se voditi briga", kazao je Marić.

Apostrofirao je i dalje visoku uvoznu ovisnost hrvatskog gospodarstva. Naime, uvoz roba i usluga porastao je u zadnjem tromjesečju 2018. za 6,6 posto, pri čemu je uvoz roba ojačao za 9 posto, dok je uvoz usluga smanjen 2,8 posto.

"Moramo svi zajedno činiti sve što je u našoj moći da se dodatno ojača domaće gospodarstvo kako bi ostvarilo bolje performanse i smanjilo uvoznu ovisnost", istaknuo je.

Osvrnuvši se na dobre pokazatelje, istaknuo je rast osobne potrošnje za 3,9 posto na godišnjoj razini, čemu je doprinio pozitivni sentiment građana i općenito u gospodarstvu. Podsjetio je na mjere porezne politike, prije svega u trećem krugu poreznog rasterećenja, kojima se izravno i neizravno uspio podići raspoloživi dohodak građana.

Pritom je apostrofirao mjeru podizanja neoporezivog dijela dohotka, koju je dobar dio poduzetnika iskoristio već u prosincu, što se, kaže, pozitivno reflektiralo na porast potrošnje.

BDP je podupro i rast investicija za 6,1 posto, što, kao ističe Marić, ukazuje na dobar sentiment u gospodarstvu, zahvaljujući poreznim rasterećenjima i boljaoj iskoristivosti EU fondova, pri čemu smatra da su i javni i privatni sektor dali svoj obol.

"Ukupna realna godišnja stopa rasta u 2018. od 2,6 posto blago je viša od potencijalno stope rasta, a to svakako nije stopa rasta s kojom se možemo zadovoljiti u srednjem roku. Svi trebamo stremiti višim stopama rasta, koje će doprinijeti održivom rastu, a što je danas apostrofirala i Europska komisija u svom izvješću o Europskom semestru", ocijenio je.

Marić: Nadam se i vjerujem da će izvješće EK biti pozitivan signal za tržišta

Naime, Hrvatska više ne bilježi prekomjerne ekonomske neravnoteže, nego ekonomske neravnoteže, ustvrdila je Europska komisija u izvješću objavljenom u srijedu u sklopu zimskog paketa europskog semestra podigla je .

EK je još u ožujku 2014. bila utvrdila postojanje prekomjerne makroekonomske neravnoteže u Hrvatskoj. Iste godine Hrvatska je ušla i u postupak prekomjernog deficita, no iz te procedure izašla je u 2017.

"Očekivali smo izlazak iz skupine zemalja s prekomjernim neravnotežama, jer radimo na tome da ih smanjimo i eliminiramo", kazao je Marić.

Kako navodi, i EK u svom izvješću ukazuje da je domaća potražnja glavni pokretač gospodarskog rasta u Hrvatskoj, ali i da postoje određeni izazovi kojima se treba pozabaviti, prije svega industrijska proizvodnja.

S druge strane, kaže da treba uzeti u obzir okolnosti u okruženju, jer je činjenica da neke zemlje u okruženju, prije svega Italija, gospodarski i nemaju najbolje rezultate, a značajni su trgovinski partneri.

To su objektivne okolnosti na koje treba računati, dodaje Marić te ukazuje da i EK zaključuje da treba poboljšati i domaću poslovnu klimu i uvjete poslovanje, kako bi stopa gospodarskog rasta bila viša.

"Drago mi je je da se i u ovom izvješću konstatira da se vodi razborita fiskalna politika, znači da je prepoznato sve što Vlada čini u smanjivanju javnog duga već treću godinu zaredom, smanjivanju kamata, odnosno poboljšanja uvjeta kreditiranja, uspješno refinanciranje dugova cestarskog sektora, ubrzavanje reformskih procesa, prije svega mirovinske i porezne reforme i drugih", istaknuo je Marić.

Izrazio je nadu i uvjerenje da će najnovije izvješće EK biti pozitivan signal za financijska tržišta i rejting agencije, između ostaloga i u svjetlu planova o refinanciranju domaćeg i dolarskog duga, koji dospijevaju u studenome ove godine.