Podaci DZS-a o strukturi zaposlenih prema visini prosječne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama za ožujak prošle godine odnose se na 962.644 zaposlena u pravnim osobama, koji su za ožujak ostvarili puni fond radnog vremena.

Zaposleni su prema visini plaće raspoređeni u 13 skupina, a u prvoj su oni s neto plaćom do 2.700 kuna, kojih je bilo 5,3 posto, dok su u zadnjoj oni s neto plaćom većom od 12.000 kuna i njihov je udio 4,2 posto. Prema tome, za ožujak prošle godine je plaću manju od 2.700 kuna primilo nešto više od 51 tisuća zaposlenih, dok je na drugom kraju skale nešto više od 40,4 tisuće zaposlenih u pravim osobama koji su primili više od 12.000 kuna.

Inače, prosječna je neto plaća za ožujak prošle godine u pravnim osobama iznosila 6.022 kune, a statistika prema visini prosječne plaće pokazuje da je više od 60 posto zaposlenih primilo manje od 6.000 kuna. Naime, uz 5,3 posto onih s najnižim plaćama do 2.700 kuna još je njih 56,4 posto primilo prosječno od 2.701 do 6.000 kuna.

Zaposleni s prosječnim plaćama od 2.700 do 6.000 kuna razvrstani su u šest statističkih skupina, među kojima su najbrojniji oni s plaćama od 2.701 do 3.500 kuna, kojih je u ukupnom broju zaposlenih bilo 12,8 posto, te oni s prosjekom od 4.001 do 4.500 kuna s udjelom od 10,4 posto.

Nešto više od trećine zaposlenih u pravnim osobama, njih 34,1 posto ili oko 328 tisuća zaposlenih za ožujak prošle godine je primilo neto plaću od 6.001 do 12.000. Pritom su najbrojniji oni s neto plaćama od 7.001 do 8.000 kuna, njih je 8,8 posto, dok ih je 8,3 posto primilo između 8.001 do 10.000 kuna. U skupini onih koji su dobili od 10.001 do 12.000 kuna je 3,5 posto zaposlenih, a nešto više, 4,2 posto, ih je s plaćom višom od 12.000 kuna.

Statistika prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti pokazuje da je u dvije djelatnosti s najviše zaposlenih - prerađivačkoj industriji i trgovini - iznadprosječan udio onih s plaćama do 2.700 kuna te najveći udio zaposlenih s prosječnom neto plaćom od 2.701 i 3.500 kuna.

Tako je u prerađivačkoj industriji, koja ima gotovo 178 tisuća zaposlenih, plaću za ožujak prošle godine manju od 2.700 kuna primilo 6,4 posto u toj djelatnosti, a njih 17,6 posto od 2.701 do 3.500 kuna.

U trgovini na veliko i malo; popravku motornih vozila i motocikala, koja je imala nešto više od 150 tisuća zaposlenih, udio onih s plaćom manjom od 2.700 kuna bio je 6,6 posto, a više od petine ili njih 22,4 posto dobilo je od 2.701 do 3.500 kuna.

I u prerađivačkoj industriji i u trgovini udio onih s plaćama većim od 12.000 kuna je isti i iznosio je 3,7 posto.

U djelatnosti javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje, koja je brojala više od 92,1 tisuću zaposlenih, njih najviše, 15,2 posto, imalo je plaću između 7.001 i 8.000 kuna.

I u djelatnosti obrazovanja, s 90,6 tisuća zaposlenih, najviše je onih, 17 posto, s plaćom između 7.001 i 8.000 kuna.

U građevinarstvu, od 55.352 zaposlenih više od pola ih je imalo plaću do 4.500 kuna. Pritom, za 15,1 posto ona je iznosila do 2.700 kuna, a za 16,8 posto od 2.701 do 3.500 kuna.

Gledano po postotcima, građevinarstvo je i druga po redu djelatnost s najvećim udjelom zaposlenih s plaćom do 2.700 kuna, dok sa 16 posto prednjače administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, koje broje 31.100 zaposlenih.

Djelatnost, pak, s najvećim udjelom neto plaća iznad 12.000 kuna, od 13 posto, su informacije i komunikacije, u kojima je bilo nešto manje od 30 tisuća zaposlenih.

Slijede financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, gdje je od 33,5 tisuća zaposlenih za njih 12,9 posto neto plaća premašivala 12.000 kuna.