Ministarstvo poljoprivrede uputilo je ovih dana u javno savjetovanje prijedlog programa potpore za proizvođače šećerne repe od 2019. do 2021. godine, ukupne vrijednosti 60 milijuna kuna, s ciljem da se zadrži interes za proizvodnju šećerne repe i smanji negativni trend.

Kako se navodi u nacrtu, ulaskom u EU Hrvatska je ušla u sustav proizvodnih ograničenja u sektoru šećera, a kako paralelno s tim započinje i trend smanjenja površina zasijanih šećernom repom. No, iako je sustav proizvodnih kvota ukinut 1. listopada 2017. godine, trend smanjenja površina zasijanih šećernom repom se nastavio, da bi u tržišnoj godini 2018./2019. proizvodnja šećera iz šećerne repe dosegnula najniže brojke.

Bez dostatne domaće proizvodnje upitna opstojnost domaće industrije

Iz Ministarstva pojašnjavaju da je glavni razlog tome pad cijena šećera na europskom tržištu zbog neograničene proizvodnje, što je ujedno dovelo do narušavanja tržišta i nestabilnosti u sektoru. Napominju da to za sobom povlači i pad interesa proizvođača za sjetvu šećerne repe, na što uvelike utječu i manje cijene koje mogu ponuditi domaće šećerane, pa se proizvođači okreću proizvodnji manje zahtjevnih kultura.

"Stoga postoji bojazan u odnosu na mogućnost potpunog prestanka proizvodnje šećerne repe i zatvaranja šećerana, što bi imalo dalekosežne posljedice na zaposlenost u manje razvijenim ruralnim područjima Slavonije i Baranje, gdje se odvija najveći dio proizvodnje šećerne repe", upozoravaju iz Ministarstva.

Iz Viro Grupe, u sklopu koje osim tvornice šećera u Virovitici posluje i Sladorana iz Županje, u potpunosti podržavaju prijedlog Ministarstva o potporama za domaće proizvođače šećerne repe.

Pritom ističu da je bez snažne i dostatne proizvodnje domaće sirovine evidentno da postaje upitna i opstojnost domaće šećerne industrije, koju apostrofiraju kao "i nadalje najvećeg izvoznika u hrvatskom agro-prehrambenom sektoru".

Kada je u pitanju manja proizvodnja repe u prošloj godini, kažu da taj utjecaj na poslovanje Grupe nije bio toliko negativan kako bi se moglo pretpostaviti.

Rekordno niske cijene šećera na tržištu EU

"To je iz razloga što je u uvjetima izrazito niskih cijena tijekom 2018. godine, manja proizvodnja šećera značila - manje poslovne gubitke. Paradoksalno, ali istinito. Da kojim slučajem nije bilo takvog pada cijena na tržištu EU, onda bi bilo drugačije. Riječ je o povijesno najnižim cijenama šećera na tržištu EU otkako je uveden sustav praćenja cijena. Zbog toga su mnoge i to snažnije europske šećerane imale puno veće gubitke od nas", stoji u odgovoru Viro Grupe na upit Hine.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), površine zasijane šećernom repom od 2013. do 2018. godine značajno su se smanjile. Pritom, najviše šećerne repe je bilo zasijano 2014. na površini od 21.900 hektara, da bi već u 2015. godini, kada se javila prva veća kriza u sektoru šećera, površine bilo daleko manje - iznosile su 13.833 hektara.

DZS je nedavno objavio prve procjene prema kojima je proizvodnja šećerne repe u 2018. smanjena za 40,5 posto, i to za 524 tisuće tona, u odnosu na proizvodnju ostvarenu godinu ranije.

Prema ranim procjenama DZS-a, površine zasijane šećernom repom u 2018. godini iznose oko 14.300 hektara, a procjenjuje se da će u 2019. godini biti daleko najmanje površina zasijanih šećernom repom oko 11,5 do 12 tisuća hektara, navode iz Ministarstva te napominju da u odnosu na 2014. godinu smanjenje proizvodnih površina iznosi 45 posto.

Na pitanje o tome kako je prošao otkup sirovine od kooperanata te jesu li zbog smanjenja proizvodnje u Hrvatskoj povećali uvoz šećerne repe, iz Vira odgovaraju da se ugovaranje proizvodnje repe obavlja znatno ranije nego što je vrijeme isporuke, pa da u tom smislu lani nije bilo nikakvog povećanja uvoza repe.

"Upravo suprotno, tijekom 2018. uvezeno je približno 20 posto manje nego u prethodnoj godini, i to isključivo repe od naših kooperanata iz Mađarske", kažu iz Vira.

Objedinjavanje hrvatske industrije šećera

Tri domaće šećerane - Tvornica šećera Osijek, Viro tvornica šećera i županjska Sladorana, krajem prošle godine izvijestile su o osnivanju zajedničke tvrtke pod radnim nazivom "Hrvatska industrija šećera", a potpisani međusobni ugovor podrazumijeva i udruženje proizvodnih kapaciteta te prodaju šećera na tržištu.

U novom društvu Tvornica šećera Osijek trebala bi držati 40 posto udjela, a Viro tvornica šećera i Sladorana zajedno 60 posto, a kako su tada poručili iz tvrtki, osnovni cilj objedinjavanja hrvatske industrije šećera je stvaranje većeg i efikasnijeg poslovnog sustava koji u uvjetima rastuće liberalizacije i pojačane konkurencije na europskom tržištu nakon ukidanja sustava proizvodnih ograničenja, može na ekonomski održiv način konkurirati regionalnim i drugim europskim i globalnim sudionicima na tržištu šećera na kojem djeluje i hrvatska industrija šećera.

Iz Vira tek napominju da je prije nekoliko tjedana Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja dostavljen zahtjev za odobrenje spajanja, a s obzirom da su posredno i neposredno sve domaće šećerane prisutne na Zagrebačkoj burzi, ne mogu detaljnije govoriti o novom poslovanju.