Forum su organizirale Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora, a na njemu su sudjelovali predstavnici oko 60 hrvatskih i njemačkih tvrtki, pretežno iz uslužnog, energetskog, kao i sektora prometa, financija, turizma i telekomunikacija.

Ministar Horvat kazao je da hrvatsko gospodarstvo kontinuirano raste po stopi od oko tri posto, a iako je rast na zdravim temeljima, to nije dovoljno. Da bi osigurali veći gospodarski rast, koji je potreban i Njemačkoj, te ostvarili mogućnost suprotstavljanja ratu velikih gospodarstava kao što su američko i kinesko, poručuje Horvat, moramo biti dio istog koncepta, a strateški dokumenti i regulativa mora biti gotovo identična i u Berlinu i Zagrebu.

Samo zajedničkim inicijativom i razgovorima, možemo doći do toga da u slijedećih nekoliko godina i hrvatsko i njemačko gospodarstvo dobiju priliku rasti više od svog okruženja, kazao je Horvat.

Zahvalio je i na prilici da Hrvatska ubrzo postane članica inicijative Saveza za baterije, velikog projekta Europske komisije kojem je Njemačka inicijator, a kojim se za razvoj baterijskih sustava kao akumulatora energije na raspolaganje stavlja pet milijardi eura.

Horvat je poručio da je Hrvatska spremna, i kvalitetnom radnom snagom i reformama, prihvatiti prvu veliku investiciju u automobilsku industriju, između ostalog i kazavši da je država spremna uložiti kako bi takva investicija dobila svu potrebnu infrastrukturu.

Kaže da su to investicije i kvalitetna radna mjesta kakve Hrvatska treba, pri čemu je apostrofirao da je u ovoj godini u sustav srednjeg strukovnog obrazovanja upisano tisuću djece više, a kako su upravo ti mladi ljudi oni koji bi se u budućnosti trebali zaposliti na tim radnim mjestima.

"Hrvatska će napraviti sve da se administrativne barijere poruše, da se neporezna davanja smanje, da cijena rada u Hrvatskoj postane konkurentna i da Hrvatska konačno na svoj prostor počne dovoditi investitore koji otvaraju onako kvalitetna radna mjesta zbog kojih mladi ljudi napuštaju Hrvatsku", poručio je Horvat, dodavši i da Hrvatska ima spreman novi zakonodavni okvir kojim želi pratiti ulagače na području RH, a kako je, u slučaju da neki od velikih investitora do kraja ove ili početka iduće prihvate poziv za ulaganje, taj okvir spremna i dodatno prilagoditi.

Njemački ministar gospodarstva i energetike Peter Altmaier, koji boravi u službenoj posjeti Hrvatskoj, poručio je da se nalazimo u novoj digitalnoj epohi, koju odlikuju političke, tehnološke i gospodarske transformacije, a dok tržišno gospodarstvo nastavlja svoj rast, to podrazumijeva i rast konkurencije, pa je potrebno konstantno raditi na zadržavanju pozicija.

"Europa mora zadržati svoju tehnološku suverenost u budućnosti", poručio je Altmaier.

Kao područja suradnje između Hrvatske i Njemačke Altmaier je izdvojio industriju 4.0, inovacije, upotrebu vodika u transportu i prometu, kao i proizvodnju baterija za automobilsku industriju. "Kada bi sve baterije dolazile iz Azije, jedna trećina naše dodane vrijednosti bi nestala", poručio je Altmaier.

S obzirom na hrvatsko predsjedanje EU-om od 1. siječnja 2020., nakon čega u drugoj polovici godine tu ulogu preuzima Njemačka, Altmaier poručuje da Hrvatska i Njemačka moraju usko gospodarski surađivati te time suradnju podići na višu razinu.

Također je naveo da Hrvatska mora preuzeti posredničku ulogu prema Balkanu i približavanju tih zemalja, kao što su Sjeverna Makedonija i Albanija, Europskoj uniji, jer je to zajednički interes.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović istaknuo je da je Njemačka četvrto najveće gospodarstvo u svijetu i ključni vanjskotrgovinski partner Hrvatske. Također, treći je najveći izravni strani ulagač u Hrvatsku te značajan partner u izvozu usluga.

"Stoga ne iznenađuje da pomno pratimo svaki pomak u zemlji poznatoj kao motor Europe, kao i mjere koje planiraju kako bi se neutralizirao bilo kakav negativan utjecaj", kaže Burilović.

Napominje da trenutna europska i svjetska ekonomska kretanja te trgovinski sporovi u prvoj polovici 2019. nisu utjecali na potražnju za hrvatskim proizvodima u Njemačkoj. Naime, Hrvatska bilježi porast izvoza od 6,89 posto, dok je uvoz rastao za 5,99 posto.

Burilović kaže da nam je njemačko gospodarstvo od presudnoga značaja i jer velik broj Hrvata živi i radi ondje, a procjenjuje se da oni preko banaka ili izravnim prijenosom godišnje u Hrvatsku unesu oko milijardu eura.