"Članstvo u eurozoni jedna jedna je od obveza koje smo preuzeli Ugovorom o pristupanju EU, no tim ugovorm nije utvrđen specifičan datum kada Hrvatska treba preuzeti euro kao valutu, to je ostavljeno volji države članice", rekla je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Dalić.

Navela je da postoje dvije vrste kriterija za uvođenje eura: prvi su kriteriji nominalne konvergencije, a drugi realne konvergencije. Prvi uključuju visinu fiskalnog deficita, kretanje i visinu javnoga duga, kao i kretanje cijena te kamatnih stopa.

Dalić je kazala da Hrvatska danas u najvećoj mjeri udovoljava svim kriterijima nominalne konvergencije.

Ubrzanje realne konvergencije

Kriteriji realne konvergencije su, pak, dinamika i brzina približavanja razine dohotka u Hrvatskoj prosječnoj razini dohotka u EU. Ta je razina dohotka, kazala je Dalić, na otprilike onoj prosječnoj razini na kojoj su se nalazile i druge države članice kada su pokretale ovaj proces.

"Ubrzanje realne konvergencije jest trajan zadatak kojim ćemo se morati baviti u nadolazećem razdoblju, a vezan je uz poduzimanje brojnih mjera u gospodarskom sustavu", istaknula je Dalić.

Isto tako, sastavni dio procesa je pristupanje europskom tečajnom mehanizmu, gdje država kandidat za sudjelovanje u eurozoni mora funkcionirati najmanje dvije godine.

To znači da će se utvrditi središnji paritet za koji će se vezati tečaj kune i tijekom trajanja tečajnog mehanizma tečaj kune će u odnosu na euro moći fluktuirati unutar određenog intervala.

Sve aktivnosti predvodit će i koordinirati Hrvatska narodna banka (HNB) s Europskim sustavom centralnih banaka, a s druge strane, intenzivnu komunikaciju vodit će ministarstva sa tijelima Europske komisije.

"Hrvatska je ekonomski vrlo dobar kandidat za preuzimanje eura kao nacionalne valute, s obzirom na strukturu našega gospodarstva, usklađenost poslovnog ciklusa s euro područjem, a i s obzirom na strukturu našeg monetarnog sustava gdje već i danas dominira euro", rekla je Dalić.

Navela je da je oko 80 posto štednih depozita stanovništva denominirano u euru.

"Hrvatska je visoko euroizirana zemlja i kao takva pogodan kandidat za sudjelovanje u eurozoni. Kao koristi od uvođenja eura procjenjuju se uklanjanje valutnog rizika u gospodarstvu", rekla je Dalić.

Dodala je da se troškovi smatraju jednokratnima, a najveći trošak je gubitak monetarne politike i samostalnosti monetarne politike.

Međutim, istaknula je, "naša je monetarna politika danas u značajnoj mjeri ograničena upravo zbog činjenice da je cjelokupni financijski sustav visoko euroiziran i HNB ustvari diskrecijski može upravljati negdje između 20 i 30 posto novčane mase. Sve ostalo je pod utjecajem politika vezanih uz euro".

Jednokratno povećanje cijena između 0,2 i 0,4 posto

Vezano uz kretanje cijena u trenutku konverzije, u Strategiji je procijenjeno da je moguće jednokratno povećanje prosječne razine cijena između 0,2 i 0,4 posto kao posljedica uvođenja eura.

Međutim, sve pripreme u narednim godinama bit će usmjerene na to da taj utjecaj uvođenja eura na cijene bude minimalan, kazala je Dalić.

Troškovi koji će nastati u samom trenutku pristupanja eurozoni bit će jednim dijelom vezani uz prijenos dijela rezervni od HNB u kapital Europske središnje banke u iznosu od 62,5 milijuna eura, a isto tako HNB će morati sudjelovati u zaštitnim slojevima Europske središnje banke.

Hrvatska će morati sudjelovati u Europskom stabilizacijskom mehanizmu, što je trošak od 425 milijuna eura u prvih pet godina.

"Nema ciljanog datuma za uvođenje eura, to ovisi o hrvatskom napretku. Radi se o srednjoročnom projektu, vjerojatno o razdoblju između pet i sedam godina", zaključila je potpredsjednica Vlade.