Globalni gospodarski rast u 2018., već devetu godinu zaredom, iznosit će 3,5 posto ili više, što se nije dogodilo od 1960-tih godina, istaknuo je u utorak Matteo Ferrazzi, koordinator za CEE strategiju pri Unicreditu, na konferenciji za novinare u sklopu godišnjeg sastanka Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD).

Ekspanzija američkog gospodarstva traje već gotovo devet godina, što je već sad drugo najduže razdoblje u povijesti, uz onaj ostvaren nakon 1991. Istodobno je u eurozoni rast snažan i široko utemeljen u svim zemljama.

Ferrazzi kaže kako gospodarstva regije srednje i istočne Europe također imaju vrlo snažan rast, koji je u 2017. iznosio 3,7 posto, odnosno 4,6 posto kad se isključe Turska i Rusija. Snažna ekspanzija u regiji nije bila tako široko utemeljena još od 1980--tih godina.

No, zbog cikličkog usporavanja, ove godine očekuje se nešto niža stopa rasta u tim gospodarstvima, u prosjeku od 2,8 posto.

Za toliko bi trebalo porasti i hrvatsko gospodarstvo, procjenjuje Ferrazzi.

No, brojne zemlje u toj regiji i dalje će ostvarivati stopu rasta iznad 4 posto, poput Mađarske, Bugarske, Rumunjske, Slovenije, Turske i Slovačke.

"Očekujemo da rast ostane vrlo snažan, iako će u nekim zemljama, koje su snažno rasle u 2017., usporiti", istaknuo je, dodavši kako je okruženje i dalje pozitivno, a pokretači rasta ostaju potrošnja i investicije.

Daljnji rast kreditiranja

Takva situacija uteče pozitivno i na bankarski sektor u regiji, ustvrdio je Ferrazzi, ocijenivši da je taj sektor stabilniji i održiviji nego u proteklim godinama u pogledu kreditiranja, financiranja i kvalitete kredita.

Ferrazzi ocjenjuje i da će kreditiranje u toj regiji u 2018. i 2019. nastaviti rasti po stopi od gotovo 5 posto, kao i lani, pri čemu će po prvi put u zadnjih 10 godina, ove godine kreditiranje rasti brže od rasta depozita.

U 2017. najviše je raslo kreditiranje u Turskoj, po stopi od 20 posto, Slovačkoj, 9,9 posto, Bosni i Hecegovini, za 6,5 posto, i Češkoj, za 5,7 posto.

U Unicreditu očekuju da će u ovoj godini rast kredita biti umjereniji u tim zemljama, a ubrzati u onima koje su zaostajale, poput Hrvatske i Srbije.

Po pitanju kvalitete kredita, gospodarski rast proteklih godina, zajedno s prodajom loših zajmova, doveo je do smanjivanja udjela loših zajmova u ukupnima, što je imalo utjecaja na profitabilnost banaka u regiji. Sve zemlje u regiji bilježe udjel loših zajmova u ukupnima ispod 9 posto, izuzev Rusije.

U Unicreditu procjenjuju da će u idućoj godini udjel loših zajmova dodatno padati, pri čemu bi u Hrvatskoj trebao pasti na 7 posto.

Razvoj digitalnog bankarstva

"Makroekonomski i bankarski fundamenti u toj regiji danas su vrlo snažni, zahvaljujući dobrom globalnom okruženju. S dobrom penetracijom mobilnih i on-line korisnika, povoljnim demografskim trendovima i ubrzanom digitalizacijom, regija je na putu da ostvari najviše od digitalnog bankarstva", izjavio je Ferrazzi.

Naveo je kako postoji još puno potencijala za razvoj digitalnog bankarstva u regiji, no da se taj potencijal također i vrlo brzo materijalizira, budući da taj segment snažno raste.

To pokazuju i rezultati Unicreditova istraživana, prvog dosad koje pruža uvid u financijsko tehnološke kompanije u regiji srednje i istočne Europe.

Istraživanje, koje obuhvaća razdoblje od 2012. do 2016. godine, pokazuje da u toj regiji više od 600 financijsko-tehnoloških kompanija ima svoje sjedište, pri čemu ih je najviše u Rusiji - 216 te u Turskoj, 101. Slijedi Bugarska, sa 70 takvih kompanija i Češka, 67, dok ih je u Hrvatskoj bilo 13.

Iako je od ukupnog broja takvih kompanija u Europi, najveći dio njih ili 91 posto posluje u zapadnoj Europi, u regiji srednje i istočne Europe njihov broj ubrzano raste.

Istraživanje pokazuje i da više od dvije trećine njih posluje u sektorima transakcija i plaćanja, financiranja te investiranja, kao I da većina posluje izvan nacionalnih granica.