I upravo zato ulazak Hrvatske u EU trega gledati kao priliku i izazov. Koji su to gospodarski izazovi, jedna je od tema koja se zavrtila na konferenciji ‘Koliko smo spremni za članstvo i fondove EU?' u organizaciji Centra za EU, HGK, Centra za izvrsnost i Ministarstva vanjskih i europksih poslova.

Sandra Švaljek, viša znanstvena suradnica na Ekonomskom institutu, izdvojila je izazov konkurentnosti koji dolazi zbog ulaska Hrvatske u EU i izlaska iz Cefte.

- Tržište Cefte ima 19 milijuna stanovnika, a hrvatski poduzetnici će uskoro imati priliku poslovati bez barijera na jedinstvenom tržištu od 500 milijuna stanovnika, što je svakako velika prilika - smatra Švaljek, dodajući da se već duže zna što čeka poduzetnike koji isto tako moraju biti pripremljeni i za pomalo zanemarena tržišta trećih zemalja.Ulazak Hrvatske u EU je prilika za one koji su spremni, a opasnost za one koji nisu, nadovezala se potpredsjednica HGK Vesna Trnokop-Tanta. Gospodarstvenici su, istakla je, upoznati s činjenicom da će od 1. srpnja imaju na raspolaganju finacijska sredstva i daleko veće mogućnosti.

- Nikad nismo dovoljno spremni, ali smo svjesni u kojoj mjeri moramo još raditi - naglasila je. Odmah poslije 1. srpnja ne treba očekivati tektonske promjene, napomenuo je i zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić, podsjetivši na temeljni dokument čiji je cilj podignuti razinu konkurentnosti - industrijsku strategiju.

Između ostalog, iskustva drugih zemalja koje su u EU pokazuju da su, bez obzira na situaciju u tim zemljama, efekti bili pozitivni. Kako je rekao glavni ekonomist Zagrebačke banke Hrvoje Dolenec, EU je dobar okidač za investicije i Hrvatsku stavlja na radar. I Bugarska i Rumunjska su daleko ekonomski iza Hrvatske, nastavio je, a samom najavom da ulaze u EU, doživjele su isti pozitivan učinak kao i druge, razvijenije države. Dolenec vidi niz efekata: doći će strani investitori, bit će dostupan veći broj fondova, a nije ni zanemariv stalno pritisak EU koja tjera na prilagodbu ekonomskog sustava. Izazova u svakom slučaju ima, ali ne znači nužno da će rezultirati nečim negativnim.Hrvatska je, naime, sklona rješavati probleme aktivizmom u području porezne politike, a postoje brojni načini da se olakša poslovanje poduzetnika. Švaljek veliki potencijal vidi u domaćim institucijama koje mogu, smatra, i moraju pomoći poduzetnicima pri privlačenju sredstava iz EU. Čak štoviše, pokazalo se da je korištenje sredstava bilo učinkovitije što su više državne institucije išle prema EU. Ne smije se ni zanemariti potencijal nekih sektora kao što je, primjerice, sektor usluga koji će imati daleko veće mogućnosti. A da ne spominjemo ICT sektor. Svi projekti, smatra Trnokop-Tanta, koji se odnose na prometnu infrastrukturu, energetski sektor, željeznicu, imate će multiplikativni učinak na gospodarstvo. S njom se složio i Leverić koji je najavio za sutra, četvrtak, izlazak novog operativnog programa poticanja hrvatske industrije u vrijednosti od 120 milijuna kuna.