Na kraju ožujka ukupni su krediti iznosili 279,1 milijardu kuna, što je 8,4 posto više nego na kraju ožujka prošle godine te 2,3 posto više u odnosu na kraj 2010., pokazuju posljednji podaci Hrvatske narodne banke.

Godišnjem rastu kredita najviše su pridonijela trgovačka društva čiji su krediti dosegnuli 109,7 milijardi kuna (+8,2 posto godišnje), što bi moglo upućivati na ulazak u novi poslovni ciklus i početak novog proizvodnog procesa, stoji u analizi objavljenoj u današnjem izdanju publikacije RBA Dnevne financijske vijesti. Tome u prilog ide i razmjerno visok rast uvoza industrijskih materijala u prvom tromjesečju, od 5,3 posto godišnje. Međutim, navedeno se odnosi uglavnom na veća poduzeća, dok su ona iz SME segmenta još uvijek opterećena nelikvidnošću.

Potražnja stanovništva za kreditima i dalje je razmjerno slaba primarno zbog nepovoljnih kretanja na tržištu rada i visoke razine pesimizma. Na kraju ožujka krediti ovom sektoru su iznosili 125,8 milijarde kuna, što je 2,5 posto više na godišnjoj razini, dok su u odnosu na kraj 2010. zabilježili pad od 1,3 posto. Stambeni krediti, koji čine 45,2 posto kredita stanovništvu iznosili su 56,9 milijarde kuna, pri čemu je godišnja stopa rasta od 6,1 posto približno u skladu s prethodnim mjesecima, ali je znatno niža nego prije krize pa se o značajnom oporavku još ne može govoriti, navode RBA analitičari. Osim toga, i u odnosu na kraj prošle godine stambeni krediti bilježe pad od 1,9 posto.

Iznos kredita državi u prva je tri mjeseca porastao za nešto više od 6 milijardi kuna na 40,5 milijardi kuna. Najveći dio ovogodišnjeg porasta odnosi se na ožujak (+5,1 milijardi kuna u odnosu na veljaču), a posljedica je zaduženja države za 825 milijuna eura radi otplate dospjele euroobveznice.

U ovoj godini analitičari očekuju oporavak kreditiranja što će primarno biti posljedica potražnje sa strane poduzeća. Tome bi moglo pridonijeti i otpuštanje 850 milijuna eura likvidnosti nakon što je HNB smanjio stopu minimalno potrebnih deviznih potraživanja banaka u odnosu na njihove devizne obveze s 20 na 17 posto. Iako namjena za oslobođena sredstva nije unaprijed utvrđena, dijelom bi se moglo povećati kreditiranje trgovačkih društava, zaključuje se u analizi.