Udruga Franak zadovoljna je Vladinim rješenjem problema dužnika u švicarskim francima, jer ih ono oslobađa dužničkog ropstva, ali predloženi zakon ima manjih nedostataka o kojima će Franak izvijestiti ministra financija Borisa Lalovca, rekao je jedan od koordinatora Udruge Franak Ivan Kontrec.

"Moramo biti zadovoljni, zakon je korektan iako je rađen u kratkom roku. Ovo je nešto što smo očekivali i što nas miče iz dužničkog ropstva. Zakon ima nekih manjih nedostataka, a njih ćemo pisanim putem uputiti ministru financija", kazao je Kontrec u razgovoru za Hinu.

"Najbitnije je da nas ovo rješenje miče iz dužničkog ropstva. Budući da će mi glavnica biti umanjena na razuman iznos, sada ću moći otići u neku drugu banku, dobro razmotriti sve ponude i uzeti neki povoljniji kredit, recimo kunski. Mislim da nitko do nas koji imamo kredite u švicarcima neće brzati s odlukama i da će dobro proučiti sve stavke prije potpisivanja bilo kakvog budućeg ugovora", kaže Kontrec.

Dodaje da će se, nakon svega, u budućnosti vjerojatno razviti zdravija konkurencija među bankama žele li zadržati tržište.

U Hrvatskoj udruzi banaka zasad su bez komentara Vladina prijedloga.

Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedloge zakonskih izmjena za rješenje problema zaduženih u švicarskim francima konverzijom takvih kredita u kredite vezane uz euro, i to na način da se položaj korisnika tih kredita izjednači s položajem u kojem bi bili da su uzeli kredit u eurima.

Kroz izmjene dvaju zakona - o kreditnim institucijama i o potrošačkom kreditiranju - Vlada predlaže konverziju kredita u "švicarcima" i s valutnom klauzulom na dobrovoljnoj bazi, ovisi o odluci potrošača, i to za sve kredite u "švicarcima" koji su u otplati, koji su prodani ili na bilo koji način ustupljeni trećoj strani i sl., no ne i na kredite koji su redovno ili prijevremeno otplaćeni.

Konverzija će se, prema prijedlogu Vlade, provesti tako da se početno odobrena glavnica kredita denominirana u francima pretvori u eure po tečaju koji je bio primjenjiv na dan isplate kredita, a početno ugovorena kamatna stopa u "švicarcima" zamjeni kamatnom stopom za kredite u eurima. Temeljem tog izračuna utvrdit će se novi otplatni plan.

Ključni korak u postupku konverzije bit će pretvaranje do sada uplaćenih iznosa u iznose kojima će se namiriti rate po novom otplatnom planu. Vladin je prijedlog da se uplaćeni iznos za kredit u švicarcima, a koji je veći od iznosa po kreditima u eurima rasporedi kao preplata. Ta bi se preplata priznavala kroz umanjenje budućih rata, odnosno ne bi se tretirala kao umanjenje glavnice.

Pritom se uvodi ograničenje za korištenje iznosa preplate na buduću ratu i ta bi rata mogla biti umanjena do najviše 50 posto.

U slučaju da je korisnik kredita u "švicarcima" uplatio manje nego što bi uplatio da je imao kredit u eurima, banka i taj dužnik trebali bi sklopiti poseban sporazum kojim bi regulirali način na koji će korisnik kredita podmiriti nastalu razliku.

Prema prijedlogu, izračun preostale neotplaćene glavnice u eurima utvrdilo bi se na dan 30. rujna.