Prvi rezultati Državnog zavoda za statistiku o kretanju vanjskotrgovinske razmjene u prvoj polovini godine govore o rastu robnog izvoza od 11,5 posto, što je malo bolji rezultat od onog koji su analitičari očekivali.

U prvih je šest mjeseci robni izvoz iznosio oko 5,5 milijardi eura, a iz dostupnih je podataka vidljivo da se efekt pristupanja Hrvatske Europskoj uniji još nije istopio. Naprotiv, gotovo sav polugodišnji rast izvoza ostvaren je upravo na tržištima zemalja članica Europske unije, gdje je u ovoj godini povećan za čak 16 posto, a na ostala je tržišta porastao samo 3,2 posto. Time je postao deplasiran stari podatak da Hrvatska na tržištima EU ostvaruje 60 posto izvoza, jer prema novome, taj se postotak popeo na više od 67.

Italija se oporavlja

Više od polovine hrvatskog izvoza na tržišta EU i dalje otpada na samo tri zemlje - Italiju, Sloveniju i Njemačku - ali ove godine povećava se i izvoz u većinu drugih zemalja unutar EU. Među njima sve važnije mjesto u hrvatskom robnom izvozu pripada Velikoj Britaniji, kamo je u prvih pet mjeseci (razdoblje za koje su dostupni podaci) izvezeno robe u vrijednosti od 123 milijuna eura, što je čak 135 posto više nego u prvih pet mjeseci prošle godine. Tradicionalno je na popisu većih izvoznih tržišta i Austrija, kamo je izvoz porastao 17 posto (na 305 milijuna eura), a sasvim je pristojan i izvoz ostvaren u Mađarsku (155 milijuna eura, rast 23 posto) te Francusku (112 milijuna eura, rast 18 posto).

S druge pak strane, tržište Cefte stagnira u prvih pet mjeseci na razini od 780 milijuna eura kao i prošle godine. U sve ostale zemlje svijeta, koje ne pripadaju Europskoj uniji ili Cefti, izvoz je u prvih pet mjeseci iznosio 687 milijuna eura, dakle, samo osamdesetak milijuna više nego u Italiju, naše najveće izvozno tržište, na koje odlazi oko 14 posto ukupnoga hrvatskog izvoza.
Istovremeno Italija je i jedino hrvatsko izvozno tržište koje u ovoj godini nije zabilježilo rast. Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize u HGK nedavno je u maloj analizi pokazao da bi kretanja industrijske proizvodnje u Italiji te kretanje novih narudžbi u industriji mogli osjetno utjecati na trendove u kretanju hrvatskoga robnog izvoza. Podsjećaju da je industrijska proizvodnja u rudarstvu i vađenju te u prerađivačkoj industriji u Italiji u 2012. i 2013. bilježila pad, a lani stagnaciju. U ovoj godini lagano je porasla proizvodnja te je zabilježen malo veći (1,4 posto) rast vrijednosti novih narudžbi.

- U prvom kvartalu ove godine u talijanskom gospodarstvu uočavaju se određeni pomaci nabolje, primjerice poboljšan je standard građana, povećana osobna potrošnja, investicije i spomenute nove narudžbe. S obzirom na to da se najveća vrijednost hrvatskoga robnog izvoza ostvari upravo u Italiju, uočljivo je da postoji velik potencijal u robnoj razmjeni Hrvatske s Italijom, gdje bi nastavak trenda rasta novih narudžbi u Italiji mogao povoljno utjecati na rast vrijednosti robnog izvoza u Italiju. Prošle godine hrvatski se izvoz u Italiju najvećim dijelom sastojao od izvoza plina, drva i loživih ulja. Budući da se talijanski robni uvoz znatnim dijelom sastoji i od, primjerice, strojeva i prijevoznih sredstava (oko 24 posto) te kemikalija (oko 15 posto) te da je Italija najvažniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske, i u ovoj godini postoji realna mogućnost iskorištavanja potencijala i u navedenim grupama proizvoda, uz one koje su već dosad najzastupljenije - obrazložio je direktor Sektora Zvonimir Savić.

Uvoz opet buja

Iako uvoz u prvoj polovini ove godine raste prema nižoj stopi (pet posto) od izvoza, pa se i prosječna pokrivenost uvoza izvozom više ne spušta ispod 60 posto, uvoz zapravo ponovno lagano buja. U apsolutnim iznosima gledano, naime, uvoz je u prvoj polovini godine povećan za 420 milijuna eura, a njegov je rast, k tome, dramatično usporen zahvaljujući nižim cijenama sirove nafte na svjetskom tržištu. Da su ove godine cijene nafte bile na lanjskoj razini, uvoz bi bio veći za još nekih dvjestotinjak milijuna eura.