Ukupni krediti su prema kolovozu ove godine povećani za milijardu kuna ili 0,9 posto, dok je na godišnjoj razini porast bio blaži i iznosio je 340 milijuna kuna ili 0,3 posto.

Pritom analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na podatke Hrvatske narodne banke (HNB) ističu da, promatrano prema valutnoj strukturi, iza blagog porasta na godišnjoj razini stoje divergentna kretanja kunskih kredita u odnosu na devizne i kredite s valutnom klauzulom.

Naime, ukupni kunski krediti krajem rujna su iznosili 55,3 milijarde kuna i bili za gotovo 8 milijardi kuna ili 16,7 posto veći u odnosu na kraj prošlogodišnjeg rujna. Istovremeno, devizni krediti i krediti s valutnom klauzulom su na kraju rujna iznosili 62,7 milijardi kuna te su na godišnjoj razini zabilježili pad za 7,6 milijardi kuna ili 10,8 posto.

"Posljedično, udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu porastao je s 40,3 posto krajem prošlogodišnjeg rujna na 46,9 posto krajem rujna ove godine, odražavajući time trend razduživanja stanovništva u devizama i smanjenje valutnih rizika", navode iz RBA.

Podaci središnje banke pokazuju i da najveći udio u ukupnim kreditima stanovništvu i dalje imaju stambeni krediti, koji su krajem rujna iznosili ukupno 51,7 milijardi kuna, što na godišnjoj razini predstavlja smanjenje od 620 milijuna kuna ili 1,2 posto.

Iz RBA ističu da je i unutar ove kategorije kredita stanovništvu vidljiv trend promjene valutne strukture - udio kunskih u ukupnim stambenim kreditima krajem rujna je iznosio 24,6 posto ili 6,3 postotna boda u odnosu na rujna lani, dok je istovremeno udio kredita s valutnom klauzulom, koji su prevladavajuće indeksirani za euro, pao s 81,7 posto krajem rujna lani na 75,4 posto na kraju rujna ove godine.

Gotovinski nenamjenski krediti su, pak, krajem devetog ovogodišnjeg mjeseca iznosili 42,6 milijardi kuna te su na godišnjoj razini povećani za 5,1 posto ili 2,1 milijardu kuna, a analitičari RBA i ovdje ukazuju na rast udjela kunskih u odnosu na kredite s valutnom klauzulom.

Kunski krediti su, naime, na kraju rujna u ukupnim gotovinskim nenamjenskim kreditima imali udio od 65,7 posto naspram 55,9 posto godinu ranije.

"Smatramo da se proces razduživanja sektora stanovništva primakao svome kraju, što bi se u narednom razdoblju prvenstveno moglo odraziti u kretanjima kategorije stambenih kredita. Naime, prema rezultatima Ankete o kreditnoj aktivnosti banaka koju provodi HNB, potražnja stanovništva za stambenim kreditima je i u trećem ovogodišnjem tromjesečju, nakon jakog porasta u drugom tromjesečju, nastavila s rastom. Veća potražnja za stambenim kreditima bila je pod utjecajem bolje perspektive na tržištu nekretnina, kao i rasta pouzdanja potrošača", ocjenjuju iz RBA.

Podsjećaju i da je početkom studenog Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) odobrila 2.305 zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita, što bi trebalo podići nominalnu vrijednost stambenih kredita.

No, s druge strane, ističu, "oporavak ukupnog kreditiranja stanovništva će prema našim očekivanjima biti skroman i uvelike ovisan o kretanjima na tržištu rada, koje još uvijek ne pokazuje zamjetniji rast zaposlenosti, koja je preduvjet za ulazak u nove financijske obveze".