Naznake ubrzanja rasta gospodarstva eurozone, zajedno s nedavnom odlukom Europske središnje banke (ECB) o daljnjem labavljenju monetarne politike, pogoduju i Hrvatskoj, jer bi to trebalo potaknuti rast gospodarstva i smanjiti cijenu refinanciranja dugova.

U petak je objavljeno da je gospodarstvo eurozone u posljednjem tromjesečju prošle godine poraslo 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, što je brže u odnosu na 0,2-postotan rast u prethodnom kvartalu.

U cijeloj prošloj godini bruto domaći proizvod (BDP) eurozone porastao je 0,9 posto u odnosu na 2013., što se u velikoj mjeri zahvaljuje jačanju njemačkog gospodarstva.

Ono je u posljednjem lanjskom kvartalu skočilo 0,7 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, dok je u cijeloj prošloj godini najveće europsko gospodarstvo poraslo 1,6 posto.

"Uspon BDP-a u zadnjem lanjskom kvartalu predstavlja munjevit oporavak. Još polovinom prošle godine Njemačkoj je prijetila recesija, no gospodarstvo je od tada snažno poraslo. Činjenica da se rast zahvaljuje jačanju domaće potražnje daje nam čvrsto temelje za optimizam", kaže Andreas Rees, ekonomist u UniCreditu.

To bi trebalo pozitivno utjecati i na hrvatsko gospodarstvo, s obzirom da je Njemačka među najvažnijim tržištima hrvatskih izvoznika.

"Gospodarske aktivnosti u eurozoni blago se dinamiziraju. Naravno, očekujemo da se ovi trendovi pozitivno odraze na hrvatski robni izvoz, ali i na turizam, kroz povećanu potrošnju inozemnih turista u predstojećoj sezoni", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Upozorava, međutim, na slabost talijanskog gospodarstva, najvećeg vanjskotrgovinskog partnera Hrvatske.

U Italiji je gospodarska aktivnost u posljednjem lanjskom tromjesečju ostala nepromijenjena u odnosu na prethodni kvartal, jer je slabost domaće potražnje poništila pozitivan utjecaj rasta izvoza.

U cijeloj prošloj godini talijansko je gospodarstvo, pak, zabilježilo pad od 0,4 posto, već treću godinu zaredom, jer je u 2013. BDP pao za 1,9, a godinu dana prije 2,3 posto.

Međutim, očekuje se da bi talijanskom, kao i gospodarstvima ostalih članica eurozone, ove godine poticaj trebale pružiti nove mjere Europske središnje banke (ECB). Od ožujka će, naime, ECB početi provoditi kvantitativno ublažavanje monetarne politike, odnosno kupovati državne obveznice, po uzoru na američku, japansku i britansku središnju banku.

Prema tom programu, ECB će mjesečno kupovati obveznice i druge vrijednosne papire u iznosu od 60 milijardi eura, što znači da će u idućih godinu i pol dana, koliko će trajati taj program, u gospodarstva ubrizgati više od 1.000 milijardi eura svježeg novca.

To bi trebalo poboljšati likvidnost na financijskim tržištima, potaknuti rast gospodarstava i suzbiti rizike od deflacije. Premda nije članica eurozone, i Hrvatska bi trebala imati koristi od tog programa.

"Hrvatska ima određene fiskalne slabosti, pa joj prijeti rizik od rasta javnog duga. Stoga bi joj čak i više odgovarala situacija u kojoj je proces oporavka eurozone spor, jer to znači da bi ECB dulje vrijeme zadržala monetarne poticaje. U takvoj situaciji Hrvatska može više profitirati od niskih kamata u eurozoni nego što bi mogla kroz rast izvoza zbog gospodarskog oporavka eurozone", kaže Šantić.

Rekordno niske kamate ECB-a od 0,05 posto i povećana likvidnost na europskim financijskim tržištima omogućuju i Hrvatskoj zaduživanje po nižoj cijeni kako bi refinancirala dugove koji joj dolaze na naplatu.

"Hrvatskoj je važno da se zadrži razdoblje neuobičajeno visoke likvidnosti na financijskim tržištima i rekordno niskih kamatnih stopa, jer nam to smanjuje rizike od refinanciranja dugova u idućem razdoblju", zaključuje Zdeslav Šantić.