U hrvatskim zračnim lukama u srpnju je bilo 2,3 milijuna putnika ili 5,5 posto više nego u lanjskom srpnju, a najviše putnika, 783 tisuće, prošlo je kroz zračnu luku Split, koja je time u plusu od 4,7 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Slijedi zračna luka Dubrovnik s 538 tisuća putnika ili 3,3 posto više, dok je treća zračna luka Zagreb sa 467 tisuća putnika i porastom od 8,4 posto u odnosu na srpanj prošle godine.

I većina ostalih zračnih luka u Hrvatskoj je u srpnju zabilježila poraste putničkog prometa u odnosu na lani - Zadar od blagih 0,6 posto, sa 345,8 tisuća putnika, Pula od 5,6 posto, sa gotovo 134 tisuće, kao i Rijeka od 6,3 posto, sa 37,7 tisuća putnika.

Porast od 53,3 posto sa 457 putnika ima još zračno pristanište Mali Lošinj, dok je zračna luka Osijek s oko 5800 putnika na razini lanjskog srpnja.

Jedina zračna otočna luka, na Braču, je i jedina koja je u srpnju imala manje putnika nego u istom mjesecu lani, za 9,3 posto, sa njih 3800.

Najveći međunarodni putnički promet hrvatske zračne luke ostvarile s njemačkima, s 371 tisućom putnika ili 18,6 posto više nego u lanjskom srpnju. Slijede aerodromi u Ujedinjenom Kraljevstvu (UK) s 355 tisuća putnika ili 26,1 posto više te u Francuskoj, sa 181 tisućom putnika ili 20,9 posto više.

Porast putničkog prometa rezultat je i većeg broja operacija na zračnim lukama (slijetanja i polijetanja zrakoplova) na razini srpnja za 5,8 posto ili gotovo 22 tisuće tih operacija.

Za razliku od putničkog, teretni promet u zračnim lukama u srpnju je bio za 14 posto manji nego lani, s 906 tona.

Podaci DZS-a pokazuju i porast putničkog prometa u zračnim lukama na razini prvih sedam mjeseci, za 6,8 posto, s ukupnih više od 7,6 milijuna putnika, a bilo je i 4,9 posto više operacija zrakoplova ili ukupno 81,8 tisuća.

Teretni promet na tim lukama u padu je i u sedam mjeseci ove godine u odnosu na iste lanjske, za 9,1 posto, sa 5,7 tisuća tona.