Na pitanje novinara uoči užeg kabineta Vlade može li situacija s Uljanikom ugroziti poreznu reformu, Marić je rekao da o Uljaniku ne želi u ovom trenutku ništa komentirati, ponovivši kako još nije vrijeme za to, dodavši: "Porezna reforma je predviđena da je osjete svi hrvatski građani - porezni obveznici i niti jedan posebni slučaj ne bi to trebao dovesti pod znak pitanja. Inzistirat ću da nastavimo s provedbom porezne reforme i poreznog rasterećenja".

Kazao je da što se tiče porezne reforme, neće se ponovno mijenjati 16 zakona i 30 podzakonskih akata, već manji broj. "Pojednostavit ćemo procedure, s druge strane moramo pojavne oblike u smislu porezne evazije, koju smo evidentirali, početi još jače suzbijati", kaže Marić, najavivši da će se detaljnije sve doznati najvjerojatnije tijekom sjednice Vlade sljedećeg tjedna.

Na pitanje hoće li se ostvariti najave o drastičnom povećanju trošarina na cigarete i alkohol, naglasio je da on porezni sustav isključivo gleda u smislu ukupnog poreznog rasterećenja.

Ovih dana, naime, iz Ministarstva zdravstva najavljene su izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, u sklopu kojih su predviđeni preventivni porezi na alkohol i cigarete.

Vezano uz trošarine na duhanske proizvode, kazao je da je Hrvatska imala jedno prijelazno razdoblje nakon ulaska u EU da dosegne minimalni iznos trošarina. "Ne moramo ostati na tom minimalnom iznosu, ali ovakvi prijedlozi nisu u potpunosti iskomunicirani s Ministarstvom financija i na razini vlade, o tome treba treba razgovarati", tvrdi ministar Marić.

Ističe da će u trošarinskom sustavu doći do određenih usklađivanja s EU direktivama kao i do pojednostavljivanja za porezne obveznike. Ponajprije je to vezano uz elektronsku komunikaciju i korekciju rokova u smislu trošarina na alkoholna pića i slično, naveo je. Detalji samih iznosa trošarina, kaže, prezentirati će se kad cijeli paket bude objavljen.

Fina će dati informaciju na koji način blokirani mogu provjeriti svoj status

Komentirajući podatak da pojedini blokirani još ne znaju gdje mogu vidjeti jesu li im računi odblokirani, Marić je rekao je da će Fina tijekom dana dati kratku informaciju blokiranim građanima na koji način i kako mogu provjerit svoj trentuni status.

"Postoji manji broj građana koji koriste usluge e-građanina gdje mogu provjeriti to stanje. U isto vrijeme su svi vjerovnici prema postojećem zakonu dužni u roku od 60 dana poslati obavijesti ako je došlo do kakvih korekcija, a došlo je do otpisa do 10.000 kuna za vjerovnike. U konačnici svaki od blokiranih može otići na šalter Fine i bez naknade provjeriti to stanje. Namjerno smo gađali stupanje tog zakona u prošlu subotu, kako bi vrijedni ljudi u Fini odradili cijeli vikend, prošli kroz cijelu svoju bazu i proveli sva ta rasknjiženja, kako bi u ponedjeljak ujutro ta stanja bila korigirana", rekao je Marić.

S druge strane, istaknuo je da Vlada nikoga ne može prisiliti da otpiše dugove. Naveo je da vlada vjerovnicima tzv. skupine 2 daje stimulativnu mjeru, pa ako smatraju da treba slijediti primjer Vlade da će oni to i napraviti. "Međutim na nikoga ne možemo utjecat ni vršiti pritisak, to je njihova autonomna odluka", smatra Marić. Pretpostavlja da će neke lokalne jedinice slijediti primjer Vlade i otpisati dugove blokiranima, vezano uz dug po komunalnim računima.

Vlada je radi rješavanja problema insolventnosti građana čiji su računi bokirani, Saboru predložila tri zakona prijedloga koji su usvojeni - Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama, Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, te izmjene Zakona o stečaju, a u izradi je i četvrti - novi Ovršni zakon.

Provedbom Zakona o otpisu dugova fizičkim osobama, od subote su otpisani dugovi 150.474 građana koji su imali dug prema državi do 10.000 kuna plus kamate, a iznos otpisanog duga je 1,338 milijardi kuna.

Smisao tog zakona je otpis duga do 10.000 kuna od države i pravnih osoba kojima je država jedini osnivač ili isključivi vlasnik, poput HRT-a ili HZZO-a, i to građanima koji su bili u blokadi na dan 31. prosinca 2017. Isti zakon predviđa mjeru da takav dug otpišu i jedinice lokalne samouprave i privatni vjerovnici, primjerice teleoperater, a da bi ih Vlada motivirala na takav potez, zakonom su predviđene porezne olakšice.

Početkom kolovoza na snagu stupa i Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, usmjeren prema destimulaciji blokada računa koje traju dulje od tri godine, te se uvodi obustava postupanja Fine ako se tražbina nije naplatila u cijelosti u roku tri godine, uz dodatni uvjet da u posljednjih šest mjeseci nije bilo nikakve naplate po toj tražbini. Vlada od provedbe toga zakona, rekao je premijer, očekuje smanjenje broja blokiranih građana za oko 70.000 i iznos blokade od oko 30 milijardi kuna.

Izmjene Zakona o stečaju potrošača, koje stupaju na snagu početkom iduće godine, treći su dio iz paketa usmjerenog na pomoć blokiranima. Izmjenama zakona će se pojednostaviti stečaj potrošača kako bi se u fleksibilnom postupku dugotrajno blokiranima za iznos glavnice do 20.000 kuna pružila mogućnost da se oslobode obveza, a obuhvatilo bi se više od 80.000 ljudi.

"Probali smo naći jedno izbalansirano rješenje, koje ne bi trebalo ugroziti balansiranje cjelokupnog sustava, a treba isticati da se obveze moraju ispunjavati. Postoji određeni broj građana koji nije svojom krivicom zapao u ove poteškoće. Ovaj drugi zakon koji se tiče Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima također ′gađamo′ za subotu, dan prije Dana pobjede. U tom se zakonu ne govori o brisanju dugova. Dolazi do isknjižavanja, ali dugovi ne nestaju", istaknuo je Marić.

Na pitanje da prokomentira kritike da su pri pronalaženju rješenja za blokirane nisu vodili socijalnim kriterijima, naglasio je da bi socijalni kriteriji ugrozili samu provedbu mjere.

"Bilo bi pitanje kako i na koji način bi se sve to sve skupa napravilo u smislu provedbe. Za onaj preostali dio duga, poglavito prema državi, nemojmo zaboraviti da je u zakonu predviđena mogućnost zahtjeva za obročnu otplatu preostalog duga. Dakle, sada je jedan dio duga do 10.000 kuna otpisan, a za preostali dio duga prema vjerovnicima iz skupine 1., poglavito državi, zakon daje mogućnost obročne otplate čak i do pet godina", zaključio je Marić.