Prema vrstama građevina, 84,8 posto, odnosno 574 dozvola u srpnju izdano je za zgrade, a 15,2 posto, odnosno 103 dozvole za ostale građevine, pokazuju podaci DZS.

Statistika također pokazuje da je na godišnjoj razini broj građevinskih dozvola za zgrade smanjen za 5,8 posto, a za ostale građevine 16,3 posto.

"Time se kontinuitet pada broja izdanih građevinskih dozvola na godišnjoj razini protegao na posljednja četiri mjeseca, pri čemu je znakovito da se pad simultano bilježi kod dozvola za zgrade i kod dozvola za ostale građevine. Čini se da je nakon dvoznamenkastog rasta broja dozvola u razdoblju od travnja 2016. do rujna 2017. godine dosegnuta razina izdavanja dozvola primjerena trenutnoj dinamici gospodarskog rasta i investicijske aktivnosti", ocjenjuju analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) u osvrtu na podatke DZS-a.

No, zamjećuju i kako je situacija s kretanjem predviđene vrijednosti radova sadržane u izdanim dozvolama "nešto drugačija jer vrijednost radova znatno oscilira ovisno o trenutku izdavanja dozvola za veće investicijske zahvate".

Dozvolama izdanim u srpnju ove godine predviđena je vrijednost radova od ukupno 3,44 milijarde kuna, što je 50,2 posto više nego u srpnju lani. Pritom je dozvolama izdanim za zgrade predviđena vrijednost radova od 1,01 milijardu kuna, što je 34,4 posto manje nego lani, ali je vrijednost radova kod ostalih građevina porasla za čak 224 posto, na 2,43 milijarde kuna.

I analitičari Komore napominju kako je rast ukupne predviđene vrijednosti radova (za 50,3 posto) pod utjecajem "više nego trostruko veće vrijednosti radova na ostalim građevinama, iz čega se može zaključiti da je u tom mjesecu izdana građevinska dozvola za neki veći infrastrukturni projekt".

Zamjećuju također kako je riječ o najvećem mjesečnom iznosu predviđene vrijednosti radova na ostalim građevinama još od prosinca 2010. godine, čime je i ukupna vrijednost radova u srpnju ove godine bila najviša od rujna 2016. godine. Međutim, istodobno je predviđena vrijednost radova na zgradama smanjena za relativno visokih 34,4 posto, napominju iz HGK.

Kumulativni podaci za prvih sedam mjeseci ove godine pokazuju da je u tom razdoblju izdano 5.127 građevinskih dozvola, što je za 4,3 posto manje nego u istom razdoblju lani.

Pritom je za zgrade izdano 4.301 dozvola, ili 2,9 posto manje nego u prvih sedam mjeseci prošle godine, dok je za ostale građevine izdano 826 dozvola, što je 11,3 posto manje.

Na temelju dozvola izdanih u prvih sedam mjeseci predviđena je vrijednost radova u iznosu od 14,4 milijardi kuna, ili 5,8 posto manje nego lani.

Na taj je kumulativni pad utjecao pad vrijednosti radova na zgradama, za 13,2 posto, na 8,35 milijardi kuna, dok se kod predviđene vrijednosti radova na ostalim građevinama bilježi porast za 36,3 posto, na 6,12 milijardi kuna.

"Ubrzanje predviđene vrijednosti radova na ostalim građevinama sugerira mogućnost oživljavanja aktivnosti u niskogradnji u narednom razdoblju", procjenjuju analitičari HGK.

Napominju i kako je tijekom srpnja zabilježena i skromna aktivnost u izdavanju građevinskih dozvola za stanove - predviđena je gradnja 863 stana, što je 4,6 posto manje nego u srpnju prošle godine.

Prema izdanim građevinskim dozvolama u prvih sedam mjeseci ove godine predviđena je gradnja 6.308 stanova, što je za 4,3 posto manje nego u istom razdoblju lani.