Analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) u osvrtu na službene statističke podatake o 872 izdane građevinske dozvole u rujnu ističu kako je riječ ne samo o najvećem broju izdanih dozvola u nekom mjesecu ove godine nego i najvećem broju mjesečno izdanih dozvola u proteklih šest godina.

"Dugotrajan trend rasta broja izdanih dozvola upućuje na porast sklonosti investiranju pod utjecajem nastavka gospodarskoga rasta, niskih kamatnih stopa te visokog iznosa raspoloživih sredstava iz fondova EU. Stoga očekujemo nastavak rasta broja izdanih građevinskih dozvola i ubrzanje građevinske aktivnosti", komentar je direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića.

Statistika izdanih građevinskih dozvola u rujnu pokazuje da je, prema vrstama građevina, 78,4 posto ili 684 dozvole izdano za zgrade, a 188 ili 21,6 posto za ostale građevine.

Prema vrstama radova, u rujnu je 70 posto ili 610 dozvola izdano je za novogradnje, a 30 posto ili 262 za rekonstrukcije.

Po podacima DZS-a, u prvih devet ovogodišnjih mjeseci u Hrvatskoj je izdana 6.928 građevinska dozvola, što je 24,7 posto više nego u istom razdoblju prošle godine kada ih je izdano 5.556. Pritom je 5.696 dozvola izdano za zgrade, a 1.232 za ostale građevine, što je kod zgrada 26,6 posto dozvola više nego u istom razdoblju lani, a kod ostalih građevina 16,7 posto više.

Kumulativni statistički podaci za prvih devet mjeseci ove godine pokazuju da je dozvolama izdanim u tom razdoblju predviđena vrijednost radova u iznosu od 18,5 milijardi kuna, što je za 18 posto više nego je bilo predviđeno dozvolama izdanim u prvih devet mjeseci prošle godine.

Pritom vrijednost radova predviđenih za izvođenje na zgradama iznosi gotovo 13,15 milijardi kuna, dok je vrijednost predviđenih radova na ostalim građevinama, poput cesta, pruga, cjevovoda, mostova, sportskih terena i dr. 5,37 milijardi kuna.

Analitičari HGK pritom zamjećuju da je rast ukupne predviđene vrijednosti radova determiniran porastom vrijednosti radova na zgradama (za 31,6 posto) koji i dalje u dostatnoj mjeri ne podupire kretanje vrijednosti radova na ostalim građevinama (smanjena za 5,9 posto). "Stoga rast broja izdanih građevinskih dozvola za ostale građevine, uz istodoban pad u njima sadržane vrijednosti radova, sugerira da se pretežito izdaju relativno brojne građevinske dozvole za manje infrastrukturne radove, dok i dalje izostaju veći infrastrukturni projekti", navode u osvrtu.

Ističu i kako se "pozitivna kretanja ove godine bilježe i u stanogradnji s obzirom na rastuću zainteresiranost investitora za ulaganja u izgradnju stanova potaknutu pozitivnim kretanjima na tržištu rada, rastom plaća, niskim kamatnim stopama i državnim poticajnim mjerama".

Po podacima DZS-a, građevinskim dozvolama izdanim u prvih devet mjeseci ove godine predviđena je gradnja ili rekonstrukcija 8.326 stanova, što je za 28 posto ili 1.811 stanova više nego je bilo predviđeno dozvolama izdanim u istom lanjskom razdoblju.

Pritom se bilježi i porast prosječne površine stana s 91,5 četvornih metara prošle godine na 95,9 četvornih metara u prvih devet mjeseci.

Kako u komentaru ističu analitičari Komore, nastavak visokoga rasta broja izdanih građevinskih dozvola upućuje na znatan potencijal za rast građevinske aktivnosti u idućem razdoblju, ako bi se planirani projekti i realizirali.

"Međutim, činjenica da se nakon godine i pol dvoznamenkastog rasta broja izdanih građevinskih dozvola taj rast još uvijek nije pretočio u znatniji porast obujma građevinskih radova (koji posljednjih mjeseci raste po skromnoj stopi od oko jedan posto godišnje) upozorava na dugo razdoblje između izdavanja građevinske dozvole i početka izvođenja građevinskih radova. Pritom u narednom razdoblju očekujemo nastavak rasta broja izdanih građevinskih dozvola i u njima predviđene vrijednosti radova, uz aktiviranje većih infrastrukturnih projekata, što bi se trebalo odraziti i na ubrzanje rasta građevinske aktivnosti", zaključuju analitičari HGK u osvrtu na najnovije statističke podatke o izdanim građevinskim dozvolama.