Polovica bi otišla

U britanskom financijskom sektoru zaposleno je 1,1 milijuna ljudi. Polovica anketiranih financijaša tvrdi kako će preseliti svoje osoblje ili restrukturirati poslovanje nakon izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz članstva u Europskoj uniji. Trećina ispitanika ocjenjuje da Brexit koji stupa na snagu u ožujku 2019. neće imati utjecaja na njih. Preostala petina tvrdi kako još odlučuje o sudbini poslovanja u Britaniji ili jednostavno nisu ponudili odgovor.

Ukupno gledajući, prvim valom bit će zahvaćeno 9777 radnih mjesta. Rezultati Reutersova istraživanja pokazuju kako je očekivani odlazak radnih mjesta u donjem dijelu ranijih procjena konzultantskih kuća i lobističkih organizacija. Drugim riječima, London će i nakon Brexita zadržati globalnog status financijskog središta, barem kratkoročno. Naime, većina ispitanika tvrdi da veće premještaje planiraju za desetak godina, ako bude potrebe. "Ako se selidba dogodi, to neće biti velika eksplozija. Vjerojatnije je da će se raditi o sporom smanjivanju radnih mjesta u Londonu tijekom niza godina", izjavio je jedan bankar koji je sudjelovao u istraživanju. Od onih koji će odmah otići najviše je banaka jer im je London bio baza za pružanje usluga u kontinentalnom dijelu Europe.

Tvrtke za upravljanje imovinom tvrde da će preseliti 311 radnih mjesta, a osiguravajuće kuće tek njih 98. Gledano "po nacionalnosti", za selidbu su najviše spremne američke i britanske banke dok je utjecaj Brexita na španjolske, talijanske i nizozemske banke ograničen. Kako sada stvari stoje, u Frankfurt seli 5470 radnih mjesta, ponajviše zbog preseljenja podružnice Deutsche Bank koja donosi 4000 radnih mjesta. Na drugom je mjestu Pariz s 1800 financijskih pridošlica, od čega britanska banka HSBC donosi 1000 radnih mjesta.

Pravi utjecaj za 20 godina

Podsjetimo, ranije procjene gubitka radnih mjesta u slučaju "tvrdog" Brexita kretale su se od 30.000 koliko su procjenjivali u briselskoj tvrtki Bruegel, pa sve do 232.000 koliko je izračunao izvršni direktor Londonske burze Xavier Rolet.

Bruegelova procjena odnosi se na prve tri godine nakon izlaska dok je Roletova procjena sezala sve do 2024. godine. No, pravi utjecaj odluke o napuštanju EU postat će jasniji za 10 do 20 godina, ističu bankari. Međutim, dio političara i analitičara smatra da financijaši prenaglašavaju utjecaj izlaska iz članstva. "Brexit predstavlja neugodnost za njihovo poslovanje, ali i priliku da izmijene regulatorna pravila kako bi ostali ili smanje porezno opterećenje", kaže profesor Robert Jenkins s London School of Economics.