DZS je tako korigirao na više svoje prve procjene, prema kojima je izvoz od početka godine do kraja srpnja porastao za 13,7, a uvoz za 10,6 posto.

Prema najnovijim podacima, Hrvatska je tijekom tih sedam mjeseci na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti gotovo 58,5 milijardi kuna, a uvezla za više od 94,7 milijardi kuna.

Manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio je tako 36,27 milijardi kuna, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila na razini od 61,7 posto, 0,2 postotna boda manje nego u prvih šest mjeseci ove godine.

Iskazan u eurima, pak, hrvatski je robni izvoz u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci rastao za 15,7 posto, na 7,8 milijardi eura, a uvoz za 13,2 posto, na 12,7 milijardi eura, dok vanjskotrgovinski deficit iznosi 4,86 milijardi eura.

Prerađivačka industrija, na koju ′otpada′, više od 89 posto robnog izvoza, u prvih je sedam mjeseci ove godine na inozemna tržišta izvezla roba za gotovo 7 milijardi eura, odnosno 15,3 posto više nego u isto vrijeme lani. No, i 87 posto robnog uvoza odnosi se na uvoz prerađivačke industrije, koji je u odnosu na lani rastao za 10,7 posto, na gotovo 11,07 milijardi eura.

Unutar prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz, od 628,8 milijuna eura, ostvaren je u farmaceutskoj industriji, zabilježivši rast od čak 40,2 posto u odnosu na prvih sedam prošlogodišnjih mjeseci. Prehrambena industrija je, pak, u tom razdoblju izvezla roba za 605,7 milijuna eura ili 0,3 posto više nego lani, dok je izvoz proizvodnje strojeva i uređaja rastao za 10,5 posto, na 557,8 milijuna eura.

Istodobno se najveći uvoz, od 1,14 milijardi eura, bilježi kod prehrambene industrije, a u odnosu na lani povećan je za 10,4 posto. Roba vrijednih više od milijardu eura uvezla je i proizvodnja strojeva i uređaja, uz godišnji rast od 13,1 posto.

Podaci DZS-a pokazuju da su ostale članice Europske unije i dalje najvažnije tržište za hrvatske robe, s obzirom da se na zajedničko europsko tržište odnosno 65 posto ukupnog robnog izvoza te 78 robnog uvoza za prvih sedam ovogodišnjih mjeseci. Pritom najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske ostaju Italija, Njemačka i Slvoenija.

Izvoz u Italiju je, naime, do kraja srpnja porastao na godišnjoj razini za 14,6 posto, na 1,08 milijardi eura; u Njemačku je izvezeno roba za 967,6 milijuna eura ili 15,1 posto više nego lani, a u Sloveniju za 857,9 milijuna eura, tj. 0,9 posto više nego u prvih sedam mjeseci 2016. godine.

Istodobno, uvoz iz Njemačke iznosio je više od 2 milijarde eura i rastao je prema lani za 9,9 posto; uvoz iz Italije povećan je za 8,9 posto, na 1,65 milijardi eura, a iz Slovenije za 8 posto, na 1,36 milijardi eura.

Značajan rast robne razmjene u prvih sedam mjeseci ove godine Hrvatska bilježi i sa zemljama CEFTA-e - izvoz u te zemlje povećan je za 19,5 posto na 1,33 milijarde eura, a uvoz za 19,4 posto, na 766,9 milijuna eura.

Među tim zemljama najviše je, za 739,2 milijuna eura ili 19,9 posto više nego lani, izvezeno roba u Bosnu i Hercegovinu, iz koje je osvaren i najveći uvoz, od 396,17 milijuna eura ili 24,7 posto veći. Slijedi Srbija u koju je izvezeno roba za 366 milijuna eura, što predstavlja međugodišnje povećanje od 29,4 posto, uz istodobni rast uvoza iz te zemlje za 18 posto, na 317,7 milijuna eura.